Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, trenutna zaduženost po glavi stanovnika u BiH iznosi 4.040 KM.
Prema posljednjim podacima Centralne banke BiH na kraju srpnja 2025. godine, ukupni krediti komercijalnih banaka u BiH iznosili su 27,46 milijardi KM.
-Ukupna kreditna zaduženost stanovništva u komercijalnim bankama u BiH iznosila je 13,83 milijarde KM – prema podacima Centralne banke BiH.
U ukupnom dugu građana dominiraju nenamjenski potrošački krediti s 9,93 milijarde KM (71,8%), zatim slijede stambeni krediti za izgradnju ili kupnju novih stambenih jedinica s 2,1 milijardom KM (15,6%), stambeni krediti za kupnju postojećih stambenih jedinica s 1,23 milijarde KM (8,9%) i ostali (stambeni krediti za popravak postojećih stambenih jedinica, krediti za kupnju automobila, krediti za poduzetništvo i krediti po kreditnim karticama) s 517,8 milijuna KM (3,7%).
-Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima u srpnju 2025. iznosila je 10,7% ili nominalno 1,34 milijarde KM – podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Ekonomist Predrag Mlinarević kaže da je rast kredita kućanstvima u istom razdoblju pratio i rast depozita kućanstava, kako u relativnom tako i u apsolutnom iznosu.
-Ako bismo to pokušali malo pojednostavljeno prikazati, to znači da je naše stanovništvo više novca položilo u banke nego što ga je podizalo putem kredita. Kada se pogledaju razlozi za takvo što, jednim dijelom treba uzeti u obzir da je ovo razdoblje kada intenzivnije dolaze doznake iz inozemstva, koje naravno prolaze kroz financijski sustav, kroz bankovne transakcije i registriraju se u obliku depozita. S druge strane, stanovništvo je povećalo dio svojih depozita jer je došlo do nominalnog povećanja plaća, što je bilo zbog povećanja minimalne plaće, što je bilo zbog prilagodbe određenih plaća zbog činjenice da je inflacija bila malo veća, tako da su prihodi tvrtki rasli, pa su to morali ispraviti na način da zadrže radnu snagu i održe tu razinu nominalnog rasta plaća, kako stanovništvo ne bi bilo u poziciji da ne smanji svoj životni standard – objasnio je Mlinarević.
Istaknuo je da domaće stanovništvo, kao agregatni subjekt, više polaže u banke nego što povlači u obliku kredita.
-Mi zapravo sami sebe financiramo, nema priljeva u smislu da se kapital iz banaka u drugim zemljama, tj. gdje su sjedišta tih podružnica, gdje su matične banke, prenosi u našu zemlju. Uglavnom je to stanovništvo, njihovi depoziti se ulijevaju u banke i onda oni kreditiraju naše stanovništvo – rekao je Mlinarević.
Objasnio je i razlog rasta kreditnih plasmana.
-Pa, čim vam se nominalna plaća poveća, tako da vam se djelomično poveća kreditna sposobnost, posljedično možete dobiti više kreditnih plasmana. S druge strane, treba istaknuti da je zbog djelomičnog povećanja cijena i inflacije potrebno malo više novca za financiranje tih potreba, a to je onda uzrokovalo povećanje kreditnih plasmana sektoru kućanstava – istaknuo je Mlinarević.
Općenito, u regiji, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori postoji sličan problem – da nemamo dobro plaćenih poslova, da stanovništvo dio svojih troškova mora kompenzirati zaduživanjem, i to za kupnju trajnih i potrošnih dobara, rješavanje stambenih pitanja.
Prema Mlinarevićevim riječima, banke plasiraju malo sredstava u gospodarstvo, te nema potrebe uvoziti kapital za kreditiranje stanovništva, depoziti su dovoljni za to, pa čak i za zaradu na tome.
