Rast depozita u bankama u BiH pokazuje kako žitelji BiH imaju povjerenja u domaći bankarski sektor
Podatak prema kojemu su žitelji BiH za samo mjesec dana povećali iznos svoje štednje u bankama za 140 milijuna maraka, a u godinu dana za 1,35 milijardi, upućuje na nekoliko zaključaka, piše Večernji list BiH.
Prvi je, svakako, jasno izraženo povjerenje u bankarski sustav, ali i sigurnost takve vrste štednje, što je osobito bitno u vremenima ekonomske neizvjesnosti. Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju rujna 2023. godine iznosili su 30,66 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 151,7 milijuna KM (0,5%).
Rast depozita na mjesečnoj razini registriran je kod sektora stanovništva za 140,3 milijuna KM (0,9%), privatnih poduzeća za 17,5 milijuna KM (0,3%) i kod vladinih institucija za 28,7 milijuna KM (0,6%), navode iz Centralne banke Bosne i Hercegovine. Depoziti su smanjeni kod nefinancijskih javnih poduzeća za 26,1 milijun KM (1,4%) i kod ostalih sektora za 8,6 milijuna KM (0,5%). Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u rujnu 2023. godine iznosila je 6,9%, što je u apsolutnom iznosu 1,98 milijardi KM. Godišnji rast depozita registriran je kod sektora stanovništva za 1,35 milijardi KM (9,5%) i kod privatnih poduzeća za 951,5 milijuna KM (16,2%), dodali su u izvješću Centralne banke BiH koje se odnosi na monetarna kretanja.
Depoziti su na godišnjoj razini smanjeni kod vladinih institucija za 183,1 milijun KM (3,9%), kod nefinancijskih javnih poduzeća za 99 milijuna KM (5%) i kod ostalih domaćih sektora za 42 milijuna KM (2,2%). Kada je riječ o iznosima štednje pojedinih kategorija, najveći dio ukupnih depozita u bankama drže građani koji su na kraju rujna na računima imali 15,5 milijardi maraka, a slijede privatna poduzeća sa 6,8 milijardi maraka, vladine institucije s 4,5, javna poduzeća s 1,88 te depoziti ostalih sektora s 1,84 milijarde maraka.
U kontekstu nastavka rasta štednje, struka je stava kako takva pojava oslikava povjerenje u domaće banke, ali i upućuje na zaključak kako je u vremenima ekonomske neizvjesnosti najsigurnija štednja upravo ona u bankama. Jasmin Mahmuzić, ravnatelj Agencije za bankarstvo Federacije BiH, za Večernji list ističe razloge zbog kojih je evidentan porast štednje, a ključni je indikator povjerenja u domaći bankarski sustav, ali i ostalih ekonomskih prilika.
Podsjetio je kako je porast štednje građana u 2023. godini usporediv s kretanjima koja smo imali i u proteklim godinama. Možemo, dodaje, govoriti o stabilnom trendu, a izuzetak bi bila samo 2022. godina, kada nismo zabilježili rast štednje. Stanje ukupnih depozita je i primjeren indikator povjerenja u domaći bankarski sustav, ali i ostalih ekonomskih prilika. Prema ključnim pokazateljima likvidnosti i kapitala, naš bankarski sustav kontinuirano je stabilan i snažan. U uvjetima opće ekonomske neizvjesnosti spremnost za druge oblike investiranja je umanjena. Takve okolnosti dodatno potiču rast depozita jer se novac usmjerava prema sigurnim opcijama, štednji, objasnio je Mahmuzić. Povjerenje u domaći bankarski sektor očito je ključna misao vodilja prilikom planiranja štednje, a pritom svakako valja uzeti u obzir i činjenicu kako su ekonomska kretanja takva da se kod stanovništva traži likvidan sustav koji će jamčiti sigurnost uloženog novca. Također, slično stanje primjećujemo i kod drugih sudionika na financijskom tržištu, a značajan rast pritom bilježi štednja privatnih poduzeća.
