Europska vojna misija počinje u četvrtak na Grenlandu, arktičkom teritoriju pod danskim suverenitetom koji priželjkuje predsjednik Donald Trump, dan nakon sastanka u Washingtonu između američkih, danskih i grenlandskih dužnosnika koji je rezultirao “neslaganjem u temelju”.
Francuska, Švedska, Njemačka, Britanija i Norveška najavile su u srijedu da će rasporediti vojno osoblje na otok za izviđačku misiju koja je, prema izvoru iz francuskog Ministarstva oružanih snaga, dio danske vježbe “Arctic Endurance”.
“Prvi francuski vojni elementi već su na putu. Slijedit će i ostali”, napisao je francuski predsjednik Emmanuel Macron na X-u.
A to je “s ciljem eventualnog vojnog doprinosa namijenjenog podršci Danskoj u jamčenju sigurnosti u regiji, primjerice u području sposobnosti pomorskog nadzora”, objasnilo je njemačko Ministarstvo obrane.
“Istraživanje Grenlanda” održat će se od četvrtka do subote, podijelili su iz njemačkog ministarstva, dodajući da šalju 13 članova.
Britanska vlada potvrdila je da je jedan britanski vojni časnik raspoređen na zahtjev Danske kako bi se pridružio izviđačkoj skupini uoči planirane vježbe Arctic Endurance.
“Dijelimo zabrinutost predsjednika Trumpa za sigurnost Dalekog sjevera. Vidite to kao dio zemalja NATO-a i JEF-a koje pojačavaju sigurnost na Dalekom sjeveru“, rekao je glasnogovornik.
To je „intenziviranje vježbi kako bi se odvratila ruska agresija i kineske aktivnosti.“
Zemlje JEF-a su nordijske Danska, Finska, Island, Švedska i Norveška, baltičke Latvija, Litva i Estonija te Nizozemska i Velika Britanija.
U srijedu je danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen osudio Trumpovu želju da „osvoji“ Grenland, nakon sastanka u Bijeloj kući s američkim dužnosnicima.
“Predsjednik je jasno izrazio svoje stajalište, a naše je drugačije“, rekao je novinarima.
“Intenzivni razgovori”
“Dakle, još uvijek imamo neslaganje u temelju, ali također prihvaćamo da se ne slažemo“, dodao je, najavljujući osnivanje “radne skupine na visokoj razini kako bi se istražilo možemo li pronaći zajednički put“.
Izjavio je da Kopenhagen želi „blisko surađivati sa Sjedinjenim Državama, ali to, naravno, mora biti suradnja puna poštovanja“.
Danskog ministra i njegovu grenlandsku kolegicu Vivian Motzfeldt u Bijeloj kući primili su potpredsjednik J. D. Vance i državni tajnik Marco Rubio.
“Bilo je vrlo intenzivno za sve nas, ali želim vam reći da je današnji sastanak prošao jako dobro“, osvrnula se Motzfeldt.
“Imam vrlo dobre odnose s Danskom i vidjet ćemo kako će se sve ovo razvijati. Mislim da će se pronaći rješenje“, rekao je Donald Trump, koji nije prisustvovao sastanku, novinarima u Bijeloj kući.
Nekoliko sati ranije, na svojoj društvenoj mreži Truth Social ponovio je da Sjedinjene Države „trebaju Grenland iz razloga nacionalne sigurnosti. Ključan nam je za Zlatnu kupolu koju gradimo.”
Prvi je to put da je povezao ovaj masovni američki projekt raketne obrane s posjedovanjem Grenlanda.
“Pseće zaprege”
Donald Trump ponavlja da Sjedinjene Države trebaju Grenland kako bi obuzdale napredak Rusije i Kine na Arktiku i ne isključuje upotrebu sile za njegovo zauzimanje.
Tijekom rasprava, Bijela kuća objavila je karikaturu koja prikazuje dvije pseće zaprege okrenute prema dva moguća odredišta: Americi, koju simbolizira Bijela kuća pod prostranim plavim nebom, ili Kini i Rusiji, koje predstavljaju Veliki zid i Crveni trg u mraku.
Na Grenlandu nema kineskih brodova ni “velikih” ulaganja, rekao je danskom tisku Løkke Rasmussen.
Uoči sastanka u Washingtonu, crveno-bijele grenlandske zastave pojavile su se u izlozima trgovina u glavnom gradu teritorija, Nuuku, na prozorima kuća, na krovovima automobila i autobusa, pa čak i na sajli dizalice, prema riječima novinara AFP-a u gradu.
“Vrlo je zastrašujuće, ovo je golema stvar”, komentirala je Vera Stidsen, 51-godišnja učiteljica, koju smo sreli izlazeći iz supermarketa.
“Nadam se da ćemo u budućnosti moći nastaviti živjeti kao i do sada: u miru i bez ometanja”, rekla je za AFP.
U pokušaju da umiri Washington, Kopenhagen je obećao da će od srijede “pojačati svoju vojnu prisutnost” na Grenlandu i započeti dijalog s NATO-om kako bi povećao savezničku prisutnost na Arktiku.
Prethodno je Danska napomenula da je uložila gotovo 90 milijardi kruna (12 milijardi eura) u jačanje arktičke obrane.
No Donald Trump ismijava danske napore. U srijedu je ponovio da te “dvije pseće zaprege nisu dovoljne” za obranu teritorija od Rusije ili Kine.
