Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u četvrtak u Hrvatskom saboru da u EU postoji “široka solidarnost” svih članica s Danskom, kao i u NATO-u, osim SAD-a, te je istaknuo da bi sve što bi se baziralo na vojnoj intervenciji SAD-a na Grenlandu bilo loše.
“Tu nema nikakvih dilema”, rekao je Plenković.
Podsjetio je i da je Danska kao članica NATO-a bila “rame uz rame” uz američke vojnike u bilo kojoj NATO-ovoj operaciji diljem svijeta. Stoga je, kaže, veliki šok i nevjerica na danskoj političkoj sceni.
“Smatram da bilo što što bi trebalo osigurati sigurnost SAD-a, ta zemlja, Danska i Grenland mogu dogovoriti. Sve što bi se baziralo na bilo kakvoj nagloj vojnoj intervenciji ili prisutnosti SAD-a na Grenlandu je po mom dubokom uvjerenju jako loše”, istaknuo je Plenković.
Tako je odgovorio Marku Paviću (HDZ) koji je u svojoj replici upozorio na zabrinutost oko pitanja Grenlanda koji je dio Danske i kako se o tome raspravljaju na Europskom vijeću, nakon što je premijer izvijestio o redovnim sastancima Europskog vijeća održanima 23. listopada i 18. prosinca prošle godine.
I Anku Mrak Taritaš (GLAS) zanimao je odnos Hrvatske prema predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu koji “ima apetite” prema Grenlandu. Plenković je odgovorio da Trump u praksi provodi politiku MAGA pokreta, a to je da čini najprije Ameriku snažnom i velikom. Zato i je takva politika utjecaja na zapadnu hemisferu, promocija američkih trgovinskih interesa, napuštanje Pariškog dogovora o klimatskim promjenama, kazao je.
Andru Krstulovića Oparu (HDZ) zanimalo je kakvo je stajalište EU-a o proširenju na zemlje zapadnog Balkana pa je premijer pojasnio da dolazi do moguće velike strateške promjene u politici proširenja. Ukoliko u okviru šireg mirovnog dogovora s Ukrajinom dođe do konsenzusa koji bi toj državi, kao jedan oblik kompenzacije, mogao biti brži put u EU, ako se to dogodi, za očekivati je da će i perspektiva država jugoistoka Europe biti brža nego što bi bila, ako se ne ostane po metodologiji individualnih zasluga i ispunjavanja kriterija svake zemlje, kazao je.
“Ukoliko dođe do takvog sporazuma u tom kontekstu je za Hrvatsku posebno važno da u tom ‘vlaku’, ako se on dogodi, bude i Bosna i Hercegovina i osnažena prava Hrvata u BiH”, poručio je.
Zastupnik Možemo! Marin Živković upozorio je da se ne može ostati na zagrijavanju Zemlje za 1,5 stupnja Celzija što je ključna klimatska granica te da se i dalje pokreću novi naftni projekti u svijetu, na što je Plenković rekao da ‘utakmica’ protiv globalnog zatopljenja i klimatskih promjena može biti uspješna jedino ako je prate svi u svijetu.
No, dodao je, u ovom trenutku je ne prate SAD-e, Kina i mnoge zemlje koje su kasnile u industrijskom razvoju pa oni koji prelaze na skuplje energente onda na neki način rade Sizifov posao. Drži i da će globalna promjena utjecati na dinamiku implementacije iz Pariškog sporazuma.
Tanja Sokolić (SDP) upozorila je da uvoz i tranzit energenata kroz Hrvatsku ne znači energetsku sigurnost kućanstava i gospodarstva te napomenula da je važno osigurati energetsku samodostatnost, a Plenković je odgovorio da bi Hrvatska, da nije uložila u LNG terminal na Krku, u jednom trenutku bila u potpunosti ovisna o ruskom plinu. Naglasio je i da Hrvatska “nikada neće doći u ugrozu” kada je riječ o nafti i plinu.
Na pitanje Mislava Hermana (HDZ) o poziciji Hrvatske koja je na vanjskoj granici EU, Plenković je odgovorio da će Hrvatska u novoj financijskoj perspektivi EU osigurati dodatna financijska sredstva koja će hrvatskoj policiji koja nadzire hrvatsku i vanjsku granicu EU omogućiti da maksimalno smanji broj nezakonitih migracija, a čiji se intenzitet više nego smanjio. “To ćemo činiti i u budućnosti kao kredibilan partner”, poručio je hrvatski premijer.
