Plenković: Hrvatskoj je Latinska Amerika važna zbog velike hrvatske dijaspore

Podjeli

 Hrvatska ima interes za suradnju sa zemljama Latinske Amerike između ostaloga i zbog velike hrvatske dijaspore u tom dijelu svijeta, rekao je u utorak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Za razumijevanje naše pozicije važno je imati na umu da u državama Latinske Amerike i Kariba sve zajedno, prema procjenama naših različitih resora, živi čak oko 650 tisuća Hrvata”, rekao je Plenković koji je u ponedjeljak i utorak sudjelovao na sastanku na vrhu država članica EU-a i Zajednice latinoameričkih i karipskih zemalja (CELAC).

Riječ je uglavnom o potomcima hrvatskih iseljenika koji su u različitim fazama, ponajviše dvadesetoga stoljeća, odlazili u Latinsku Ameriku.

“Skoro da i nema hrvatske obitelji, osobito u priobalnom području, koja nema barem nekoga da nije otišao u jednu od Amerika ili Australiju”, kazao je Plenković.

Najviše ih je u Argentini, oko 250 tisuća, u Čileu oko 200 tisuća, Brazilu 80-tak tisuća. Mnogi potomci hrvatskih iseljenika postali su važni akteri u političkom i gospodarskom životu zemalja u kojima žive. Jedan od njih je Gabrijel Borić koji je postao predsjednik Čilea.

Plenković je na marginama samita razgovarao s Borićem”, koji je, kako je rekao, “vrlo pozitivan prema domovini svojih predaka”.

Hrvatski je šef vlade također bilateralno razgovarao s predsjednikom Brazila Luizom Inaciom Lulom da Silvom i Argentine Albertom Angelom Fernandezom.  

“To su nama tri najintersantnije zemlje u tom području i u njima imamo veleposlanstva iz kojih pokrivamo cijelu regiju”.

Govoreći o sastanku s argentinskim predsjednikom, Plenković je rekao da su Argentina i Hrvatska u skupini od šest zemalja koje imaju ambiciju ući Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

“Htio sam malo htio vidjeti kako idu njihove pripreme s obzirom na zahtjevne fiskalne, financijske i ekonomske prilike u Argentini, gdje je inflacija oko 100 posto, tako da nije loše vidjeti kako se jedna velika zemlja nosi s ovakvom krizom, što oni rješavaju kroz različite programe s MMF-om”, pojasnio je Plenković.

Gospodarska razmjena između Hrvatske i zemalja CELAC-a nije velika, prošle godine vrijednost robne razmjene dosegnula je 221 milijun dolara.

“To po mome dubokom uvjerenju nije dovoljno i postoji želja da unaprijedimo gospodarsku suradnju”, dodao je.

Hrvatski interesi u odnosima sa zemljama CELAC-a sukladni su interesima EU-a, a to su suradnja u digitalnoj i zelenoj tranziciji, jači utjecaj u tim zemljama i pozicioniranje tih zemalja u odnosu prema Kini i Rusiji koje bi bilo bliže europskom stajalište te partnerstvo u području ključnih sirovina.

Argentina, Bolivija i Čile imaju oko 56 posto svjetskih rezervi litija, koji je neophodan za proizvodnju baterija za električne automobile.

CELAC ima najveći udio obnovljivih izvora energije u svijetu koji je 2021. iznosio 61 posto.

Južnoameričke zemlje izvoze mineralne sirovine u Kinu odakle onda uvoze gotove proizvode. Kada se radi o ponudama EU-a za partnerstvo u proizvodnji litija, iz nekih zemalja čuju se optužbe za “neokolonijalizam”.

Europska unija je treći gospodarski partner Latinske Amerike i najveći investitor i donator. Izravna ulaganja europskih tvrtki u te zemlje 2021. godine dosegnula su 693 milijarde eura, što je za 23 milijarde više od ukupnog ulaganja europskih tvrtki u Kinu, Indiju i Japan.

 

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

OTVOREN NATJEČAJ: U tijeku je utrka za 260 mjesta u najboljem studentskom centru u državi

Od ponedjeljak, 15. lipnja, otvoren je natječaj za prijem studenata starijih studijskih godina u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Pravo na apliciranje imaju...

Vasilj ima novi klub, mnoge je iznenadio svojim izborom

Nakon fantastičnih obrana na Svjetskom prvenstvu, ali i u kvalifikacijama za Mundijal, te vrlo dobrih obrana za St. Pauli kojeg je praktički cijelu...

Grlić Radman u Bruxellesu: Hrvati u Predsjedništvu BiH moraju imati svog legitimnog predstavnika

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u ponedjeljak da je apelirao na svoje europske kolege da prilikom posjeta Bosni i Hercegovini...

„Saude, požuri, požuri…“: Svjedočenje fitness trenera o posljednjem, jezivom pozivu ubijene Aldine

Nastavak suđenja Anisu Kalajdžiću, optuženom za ubojstvo bivše partnerice Aldine Jahić, obilježio je i iskaz koji je dao njen fitnes trener, a koji...

Britanka stopirala kod Mostara, vozač ju hvatao za grudi, snimku je pogledalo 2,5 milijuna ljudi

Britanska turistkinja i aktivistica Alice Chapman, javnosti poznata po sudjelovanju u flotili za Gazu, doživjela je seksualno uznemiravanje tijekom svog posjeta Bosni i...

Slični članci

Nekad sirotinjska hrana, danas luksuz

Nakon prošlogodišnje izazovne sezone, proizvođač kukuruza Božidar Horvatek iz Ivanovca ističe da...

Rast cijene nafte najavljuje novo poskupljenje goriva u BiH

Rast cijena barela nafte Brent prešao je danas 85 dolara, potvrđujući tako...

“Furija” izborila drugo finale, “Tricolori” četvrti put u susretu za broncu

Španjolska nogometna reprezentacija po drugi put u povijesti igrat će u finalu...

Umirovljenicima u BiH stiže veća uplata: Ministar tvrdi da povećanje od 3,5 posto nije konačno

Ministar rada i socijalne politike Federacije BiH Adnan Delić oglasio se o...

Plenković: Hrvatskoj je Latinska Amerika važna zbog velike hrvatske dijaspore

Podjeli

 Hrvatska ima interes za suradnju sa zemljama Latinske Amerike između ostaloga i zbog velike hrvatske dijaspore u tom dijelu svijeta, rekao je u utorak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Za razumijevanje naše pozicije važno je imati na umu da u državama Latinske Amerike i Kariba sve zajedno, prema procjenama naših različitih resora, živi čak oko 650 tisuća Hrvata”, rekao je Plenković koji je u ponedjeljak i utorak sudjelovao na sastanku na vrhu država članica EU-a i Zajednice latinoameričkih i karipskih zemalja (CELAC).

Riječ je uglavnom o potomcima hrvatskih iseljenika koji su u različitim fazama, ponajviše dvadesetoga stoljeća, odlazili u Latinsku Ameriku.

“Skoro da i nema hrvatske obitelji, osobito u priobalnom području, koja nema barem nekoga da nije otišao u jednu od Amerika ili Australiju”, kazao je Plenković.

Najviše ih je u Argentini, oko 250 tisuća, u Čileu oko 200 tisuća, Brazilu 80-tak tisuća. Mnogi potomci hrvatskih iseljenika postali su važni akteri u političkom i gospodarskom životu zemalja u kojima žive. Jedan od njih je Gabrijel Borić koji je postao predsjednik Čilea.

Plenković je na marginama samita razgovarao s Borićem”, koji je, kako je rekao, “vrlo pozitivan prema domovini svojih predaka”.

Hrvatski je šef vlade također bilateralno razgovarao s predsjednikom Brazila Luizom Inaciom Lulom da Silvom i Argentine Albertom Angelom Fernandezom.  

“To su nama tri najintersantnije zemlje u tom području i u njima imamo veleposlanstva iz kojih pokrivamo cijelu regiju”.

Govoreći o sastanku s argentinskim predsjednikom, Plenković je rekao da su Argentina i Hrvatska u skupini od šest zemalja koje imaju ambiciju ući Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

“Htio sam malo htio vidjeti kako idu njihove pripreme s obzirom na zahtjevne fiskalne, financijske i ekonomske prilike u Argentini, gdje je inflacija oko 100 posto, tako da nije loše vidjeti kako se jedna velika zemlja nosi s ovakvom krizom, što oni rješavaju kroz različite programe s MMF-om”, pojasnio je Plenković.

Gospodarska razmjena između Hrvatske i zemalja CELAC-a nije velika, prošle godine vrijednost robne razmjene dosegnula je 221 milijun dolara.

“To po mome dubokom uvjerenju nije dovoljno i postoji želja da unaprijedimo gospodarsku suradnju”, dodao je.

Hrvatski interesi u odnosima sa zemljama CELAC-a sukladni su interesima EU-a, a to su suradnja u digitalnoj i zelenoj tranziciji, jači utjecaj u tim zemljama i pozicioniranje tih zemalja u odnosu prema Kini i Rusiji koje bi bilo bliže europskom stajalište te partnerstvo u području ključnih sirovina.

Argentina, Bolivija i Čile imaju oko 56 posto svjetskih rezervi litija, koji je neophodan za proizvodnju baterija za električne automobile.

CELAC ima najveći udio obnovljivih izvora energije u svijetu koji je 2021. iznosio 61 posto.

Južnoameričke zemlje izvoze mineralne sirovine u Kinu odakle onda uvoze gotove proizvode. Kada se radi o ponudama EU-a za partnerstvo u proizvodnji litija, iz nekih zemalja čuju se optužbe za “neokolonijalizam”.

Europska unija je treći gospodarski partner Latinske Amerike i najveći investitor i donator. Izravna ulaganja europskih tvrtki u te zemlje 2021. godine dosegnula su 693 milijarde eura, što je za 23 milijarde više od ukupnog ulaganja europskih tvrtki u Kinu, Indiju i Japan.

 

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

OTVOREN NATJEČAJ: U tijeku je utrka za 260 mjesta u najboljem studentskom centru u državi

Od ponedjeljak, 15. lipnja, otvoren je natječaj za prijem studenata starijih studijskih godina u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Pravo na apliciranje imaju...

Vasilj ima novi klub, mnoge je iznenadio svojim izborom

Nakon fantastičnih obrana na Svjetskom prvenstvu, ali i u kvalifikacijama za Mundijal, te vrlo dobrih obrana za St. Pauli kojeg je praktički cijelu...

Grlić Radman u Bruxellesu: Hrvati u Predsjedništvu BiH moraju imati svog legitimnog predstavnika

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u ponedjeljak da je apelirao na svoje europske kolege da prilikom posjeta Bosni i Hercegovini...

„Saude, požuri, požuri…“: Svjedočenje fitness trenera o posljednjem, jezivom pozivu ubijene Aldine

Nastavak suđenja Anisu Kalajdžiću, optuženom za ubojstvo bivše partnerice Aldine Jahić, obilježio je i iskaz koji je dao njen fitnes trener, a koji...

Britanka stopirala kod Mostara, vozač ju hvatao za grudi, snimku je pogledalo 2,5 milijuna ljudi

Britanska turistkinja i aktivistica Alice Chapman, javnosti poznata po sudjelovanju u flotili za Gazu, doživjela je seksualno uznemiravanje tijekom svog posjeta Bosni i...

Slični članci

Nekad sirotinjska hrana, danas luksuz

Nakon prošlogodišnje izazovne sezone, proizvođač kukuruza Božidar Horvatek iz Ivanovca ističe da...

Rast cijene nafte najavljuje novo poskupljenje goriva u BiH

Rast cijena barela nafte Brent prešao je danas 85 dolara, potvrđujući tako...

“Furija” izborila drugo finale, “Tricolori” četvrti put u susretu za broncu

Španjolska nogometna reprezentacija po drugi put u povijesti igrat će u finalu...

Umirovljenicima u BiH stiže veća uplata: Ministar tvrdi da povećanje od 3,5 posto nije konačno

Ministar rada i socijalne politike Federacije BiH Adnan Delić oglasio se o...