Zapadni Balkan je prilika Hrvatskoj za jačanje utjecaja i vidljivosti u Europskoj uniji, složili su se sudionici Konferencije “10 godina Republike Hrvatske u Europskoj uniji” u utorak u Kući Europe.

Konferenciju na kojoj se obratio predsjednik Zoran Milanović, a potom održana dva panela organizirao je Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, pod pokroviteljstvom Predsjednika RH i u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj.

Eurozastupnik iz redova socijaldemokrata Tonino Picula rekao je na panelu, govoreći o hrvatskim mogućnostima kao članice EU-a, da će se puni kapacitet hrvatskog članstva moći iskoristiti “tek onda kad na svakom centimetru naših vanjskih granica budemo graničili sa zemljama članicama EU-a”. 

Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija, tri hrvatska susjeda, u čekaonici su za Europsku uniju. Picula je rekao da “koncentracija (Hrvatske) na te zemlje mora biti izuzetna”.

No poručio je da se hrvatska vanjska politika “ne može iscrpljivati samo na BiH”, već da se hrvatske vlasti moraju više fokusirati na cjelokupni zapadni Balkan.

‘Zapadni Balkan treba uhvatiti korak s Ukrajinom oko proširenja’

Bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić ulazak šest država zapadnog Balkana u EU vidi kao konsolidaciju europskog teritorija i smatra da je Unija ratom u Ukrajini “gurnuta u ulogu geopolitičkog i sigurnosnog igrača”, nakon što se dugo smatrala, i u svojim i tuđim očima, kao primarno ekonomski projekt. 

Hrvatska, zbog svoje geografske pozicije, na zapadnom Balkanu “ima priliku u europskim razmjerima odigrati ulogu koja nam daje vidljivost, utjecaj i važnost”, smatra Pusić. 

Senada Šelo Šabić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose slaže se da “BiH ne treba biti jedina vanjskopolitička tema Hrvatske”, a Ukrajinu vidi kao faktor utjecaja za proširenje bloka od 27 članica. 

“Zapadni Balkan treba se udružiti s Ukrajinom jer jedino Ukrajina mijenja dinamiku” proširenja EU-a, rekla je Šabić. 

Sudionici panela složili su se da se članstvo Hrvatske u EU ne treba promatrati samo kroz ostvarivanje nacionalnih interesa ili povlačenje financijskih sredstava, već njegovati vrijednosti na kojima je i zaživio projekt EU-a. 

“Važno je povlačiti sredstva, ali još je važnije povlačiti vrijednosti”, rekao je Picula, dok je Pusić ocijenila da smo se 10 godina “snalazili”, a da sad trebamo raditi na izgradnji pravednog društva i osjećaja pripadnosti. 

Šabić je dodala da se Hrvatska treba usmjeriti na to što možemo dati, a ne samo što možemo dobiti od članstva. 

Hrvatska je članica od 1. srpnja 2013. godine, a od tog datuma vrata EU-a se nisu ponovno otvorila.

“Je li se nešto moglo bolje napraviti? Vjerojatno da. No mi smo hvatali zadnji vlak. Makar je u javnom prostoru bio dojam da hodamo prema Europskoj uniji, mi smo trčali koliko smo trčati mogli…a 10 godina kasnije nitko nije ni blizu da postane članica”, rekao je Vladimir Drobnjak, glavni pregovarač Hrvatske s EU-om, na panelu o putu Hrvatske prema punopravnom članstvu. 

Zapadni Balkan je prilika Hrvatskoj za jačanje utjecaja i vidljivosti u Europskoj uniji, složili su se sudionici Konferencije “10 godina Republike Hrvatske u Europskoj uniji” u utorak u Kući Europe.

Konferenciju na kojoj se obratio predsjednik Zoran Milanović, a potom održana dva panela organizirao je Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, pod pokroviteljstvom Predsjednika RH i u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj.

Eurozastupnik iz redova socijaldemokrata Tonino Picula rekao je na panelu, govoreći o hrvatskim mogućnostima kao članice EU-a, da će se puni kapacitet hrvatskog članstva moći iskoristiti “tek onda kad na svakom centimetru naših vanjskih granica budemo graničili sa zemljama članicama EU-a”. 

Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija, tri hrvatska susjeda, u čekaonici su za Europsku uniju. Picula je rekao da “koncentracija (Hrvatske) na te zemlje mora biti izuzetna”.

No poručio je da se hrvatska vanjska politika “ne može iscrpljivati samo na BiH”, već da se hrvatske vlasti moraju više fokusirati na cjelokupni zapadni Balkan.

‘Zapadni Balkan treba uhvatiti korak s Ukrajinom oko proširenja’

Bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić ulazak šest država zapadnog Balkana u EU vidi kao konsolidaciju europskog teritorija i smatra da je Unija ratom u Ukrajini “gurnuta u ulogu geopolitičkog i sigurnosnog igrača”, nakon što se dugo smatrala, i u svojim i tuđim očima, kao primarno ekonomski projekt. 

Hrvatska, zbog svoje geografske pozicije, na zapadnom Balkanu “ima priliku u europskim razmjerima odigrati ulogu koja nam daje vidljivost, utjecaj i važnost”, smatra Pusić. 

Senada Šelo Šabić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose slaže se da “BiH ne treba biti jedina vanjskopolitička tema Hrvatske”, a Ukrajinu vidi kao faktor utjecaja za proširenje bloka od 27 članica. 

“Zapadni Balkan treba se udružiti s Ukrajinom jer jedino Ukrajina mijenja dinamiku” proširenja EU-a, rekla je Šabić. 

Sudionici panela složili su se da se članstvo Hrvatske u EU ne treba promatrati samo kroz ostvarivanje nacionalnih interesa ili povlačenje financijskih sredstava, već njegovati vrijednosti na kojima je i zaživio projekt EU-a. 

“Važno je povlačiti sredstva, ali još je važnije povlačiti vrijednosti”, rekao je Picula, dok je Pusić ocijenila da smo se 10 godina “snalazili”, a da sad trebamo raditi na izgradnji pravednog društva i osjećaja pripadnosti. 

Šabić je dodala da se Hrvatska treba usmjeriti na to što možemo dati, a ne samo što možemo dobiti od članstva. 

Hrvatska je članica od 1. srpnja 2013. godine, a od tog datuma vrata EU-a se nisu ponovno otvorila.

“Je li se nešto moglo bolje napraviti? Vjerojatno da. No mi smo hvatali zadnji vlak. Makar je u javnom prostoru bio dojam da hodamo prema Europskoj uniji, mi smo trčali koliko smo trčati mogli…a 10 godina kasnije nitko nije ni blizu da postane članica”, rekao je Vladimir Drobnjak, glavni pregovarač Hrvatske s EU-om, na panelu o putu Hrvatske prema punopravnom članstvu.