Blagdanom Pepelnice u srijedu u zapadnom kršćanstvu počinje korizma, 40-dnevno razdoblje pokore, molitve i obnove koje predstavlja središnji dio liturgijske godine za kršćane širom svijeta i koje vodi do najvećeg kršćanskog blagdana – Uskrsa, 5. travnja.
Datum korizme uvijek se računa unatrag od Uskrsa. Pravilo glasi: Korizma počinje 46 dana prije Uskrsa, kako bi se dobilo 40 postnih dana (bez nedjelja).
Pepelnica, poznata i kao Čista srijeda, je dan prepoznatljiv po obredu pepeljenja, kojim se vjernike podsjeća na njihovu prolaznost i poziva na istinsko obraćenje. Toga dana vjernici u crkvama primaju pepeo na čelo, uz riječi: “Obrati se i vjeruj evanđelju” ili “Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti”.
Pepelnica označava službeni početak korizme. Liturgijski, razdoblje traje do Velikog četvrtka, 2. travnja, kada se Crkva spominje Posljednje večere.
Uobičajena je tradicija da se tijekom korizme vjernici odreknu nečega što im odvlači pažnju od Boga, no iako se tijekom korizme posti, ona ne predstavlja samo odricanje od hrane. U kršćanskoj tradiciji temelji se na tri stupa: postu, kao izrazu odricanja i samodiscipline, molitivi – produbljivanju odnosa s Bogom, i djelima ljubavi, tj. pomaganju drugima.
Pepelnica i Veliki petak su dani kada vjernici tradicionalno poste. U današnjem svijetu se sve više ljudi u korizmi odriče društvenih mreža i nepotrebne kupovine.
Cilj ovog 40-dnevnog putovanja je proslava Kristova uskrsnuća jer se, kako naučava Crkva, kroz duhovno čišćenje i obnovu vjere kršćani pripremaju za taj najveći trijumf života nad smrću koji donosi nadu i radost cijelom čovječanstvu.
Podrijetlo ovog razdoblja seže u same početke kršćanstva, a dokazi o 40-dnevnoj pripravi postoje još iz 4. stoljeća. Naziv “Quadragesima” na latinskom jeziku izravno upućuje na broj 40, koji u biblijskoj tradiciji ima izuzetno snažno simboličko značenje vremena kušnje, pročišćenja, duhovne obnovu i obraćenje srca.
Provlači se kroz ključne biblijske događaje, pa se tako spominje da je potop trajao 40 dana i noći, Mojsije je na gori Sinaj postio jednak broj dana prije primanja Božjih zapovijedi, Izraelci su za pokoru i kaznu zbog nepoštivanja Boga 40 dana lutali pustinjom, a u Obećanu zemlju je ušla druga generacija, a ne ona koja je izašla iz Egipta.
Prorok Ilija je putovao 40 dana do gore Horeb, a sam je Isus proveo 40 dana u pustinji u postu i molitvi, boreći se s kušnjama, što ga je na koncu pripremilo za naviještanje Evanđelja drugima.
Uoči korizme, papa Lav XIV. je uputio poruku u kojoj je istaknuo kako je korizma “povlaštena prilika da prignemo uho Gospodinovu glasu i obnovimo svoju odluku da slijedimo Krista”.
On skreće pozornost na važnost davanja prostora Božjoj riječi kroz slušanje, zato što je, kako je objasnio, spremnost na slušanje prvi znak kroz kojim se očituje želja za uspostavljanjem odnosa s drugim.
“Sveto pismo nas osposobljuje prepoznati, usred mnoštva glasova koji odjekuju u našem osobnom i društvenom životu, onaj glas koji se izdiže iz patnje i nepravde, kako ne bi ostao bez odgovora”, rekao je Papa.
Govoreći o postu Sveti Otac ukazuje da služi za održavanje naše gladi i žeđi za pravednošću budnom, izbavljajući je iz ralja rezignacije i usmjeravajući je tako da postane molitva i odgovornost za bližnjega.
Papa Lav vjernike poziva na veoma konkretan i često podcijenjen oblik suzdržavanja, to jest od riječi koje bole i povrjeđuju naše bližnje.
“Počnimo razoružavati svoj jezik: odrecimo se oštrih riječi, brzopletih sudova, toga da loše govorimo o onima koji nisu prisutni i ne mogu se braniti, te klevetanja. Umjesto toga, nastojmo naučiti odvagivati svoje riječi i njegovati ljubaznost: u obitelji, među prijateljima, na radnome mjestu, na društvenim mrežama, u političkim raspravama, u sredstvima komunikacije i u kršćanskim zajednicama. Tada će mnoge riječi mržnje ustupiti mjesto riječima nade i mira”, piše Papa u svojoj Poruci za korizmu.
Vijeća europskih biskupskih konferencija je priopćilo da će se europski biskupi i ove godine tijekom korizme ujediniti u molitvi za “mir bez oružja i mir koji razoružava” u Ukrajini, Svetoj zemlji i diljem svijeta.
Inicijativa započinje na Čistu srijedu i traje tijekom cijeloga korizmenog vremena. Molitveni niz započinje 18. veljače u Albaniji, a završava 2. travnja u Mađarskoj.
Za Hrvatsku je molitveni dan predviđen u srijedu 26. veljače. U BiH sveta misa bit će slavljena u nedjelju 23. veljače u Sarajevu.
Prema objavljenom popisu, “Euharistijski lanac” se održava u gotovo 40 zemalja.
