Jedan od prvih ljudi u Velikoj Britaniji koji je dobio moždani čip Elona Muska opisao je iskustvo “čarobnim” te vjeruje da bi tehnologija mogla preobraziti živote osoba s teškom paralizom.
Sebastian Gomez-Pena, volonter u prvom britanskom ispitivanju uređaja tvrtke Neuralink, ostao je paraliziran od vrata naniže nakon nesreće, prenosi Index.hr.
Jedan od sedam sudionika ispitivanja
Vodeći neurokirurg u ovom ispitivanju izjavio je kako je razina kontrole koju čip nudi “zapanjujuća” te da će predstavljati “prekretnicu” u medicini, piše Sky News.
“Život vam se potpuno promijeni kada odjednom više ne možete pomaknuti nijedan ud”, rekao je Gomez-Pena, koji je doživio nesreću nakon završenog prvog semestra na medicinskom fakultetu. “Ovakva tehnologija vam na neki način vraća nadu.”
On je jedan od sedam sudionika britanskog ispitivanja čiji je cilj procijeniti sigurnost i pouzdanost uređaja.
Kako funkcionira Neuralinkov čip
Tijekom petosatne operacije u Sveučilišnoj bolnici u Londonu (UCLH), Sebu je u lubanju ugrađen čip povezan s 1024 elektrode implantirane u mozak. Iako su u zahvatu sudjelovali britanski kirurzi i inženjeri Neuralinka, sam uređaj usadio je Neuralinkov robot R1, razvijen za postavljanje mikroskopskih elektroda u osjetljivo moždano tkivo.
Elektrode, čije su niti oko 10 puta tanje od ljudske kose, umetnute su otprilike 4 milimetra u površinu Sebovog mozga, u područje koje kontrolira pokrete ruku. Živčani signali prenose se do čipa, a podaci se bežično šalju na računalo.
Ondje softver temeljen na umjetnoj inteligenciji “uči” tumačiti signale, prevodeći Sebove namjere o pokretanju ruku – čija je funkcija prekinuta nakon nesreće – u pomicanje kursora na njegovom laptopu ili telefonu.
“Samo pomislim i to se dogodi”
“Svatko u mojoj situaciji pokušava pomaknuti bilo koji dio tijela ne bi li vidio ima li ikakvog oporavka. Sada, kad samo pomislim na pokret ruke, sjajno je vidjeti da se nešto zaista događa”, rekao je Seb. “Samo pomisliš i to se dogodi.”
Tijekom razgovora, Seb je demonstrirao tehnologiju upravljajući kursorom na zaslonu laptopa. Brzo je listao stranice istraživačkog rada koji proučava za ispite na fakultetu, označavao tekst te otvarao i zatvarao prozore, jednako brzo, ako ne i brže, od osobe koja koristi miš ili touchpad.
“Ovo će biti prekretnica”
Njegovi liječnici, iskusni neurokirurzi, bili su jednako impresionirani. “Zapanjujuće je. Vidite razinu kontrole koju ima”, izjavio je Harith Akram, neurokirurg na UCLH-u i glavni istraživač britanskog ispitivanja.
Iako je projekt još u ranoj fazi, Akram vjeruje da su rezultati obećavajući. Neuralinku je trebalo gotovo 20 godina da razvije tehnologiju čipa, kirurškog robota i AI alate potrebne da uvjeri regulatore u sigurnost testiranja na ljudima. Prvi uređaj ugrađen je američkom volonteru prije dvije godine, a danas ga ima 21 osoba u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i UAE. Svi sudionici pate od teške paralize uzrokovane ozljedom leđne moždine, moždanim udarom ili neurodegenerativnim bolestima poput ALS-a.
“Ova tehnologija bit će prekretnica za pacijente s teškim neurološkim oštećenjima”, rekao je Akram. “Ti pacijenti imaju vrlo malo opcija koje bi im uistinu poboljšale neovisnost, pogotovo danas kada živimo u svijetu koji je toliko ovisan o tehnologiji.”
Budućnost Neuralinka
Rezultati ispitivanja još nisu objavljeni u recenziranim znanstvenim časopisima niti su predani regulatorima. Neuralink je odbio dati intervju, ali je omogućio pristup ispitivanju. Misija tvrtke je, kako navode, “vratiti autonomiju onima s nezadovoljenim medicinskim potrebama i otključati nove dimenzije ljudskog potencijala”.
Neki su korisnici već ovladali tehnologijom do te mjere da mogu tipkati na virtualnoj tipkovnici “razmišljajući” o pritiskanju tipki, dok su drugi pomoću uređaja upravljali robotskom rukom kako bi se hranili. Uz ovo ispitivanje, koje cilja područja mozga za pokret, planira se i drugo koje će ciljati regije za govor, s nadom da će se on moći vratiti ljudima koji su ga izgubili nakon moždanog udara ili druge ozljede mozga. Tvrtka također planira istražiti mogućnost vraćanja vida slanjem podataka s kamera, putem čipa, u centre za vid u mozgu.
Musk ima još veće ambicije
No, osnivač Neuralinka Elon Musk ima još veće ambicije. Na jednom je događaju prošle godine iznio ideju da bi korisnici mogli povezati svoj uređaj s robotom Optimus, kojeg proizvodi njegova druga tvrtka, Tesla.
“Trebali biste moći imati potpunu kontrolu nad tijelom i senzorima robota Optimus. Dakle, u suštini biste mogli ‘naseliti’ robota. Ne radi se samo o ruci, već o cijeloj stvari”, rekao je Musk. “Bilo bi to prilično fora. Budućnost će biti čudna. Ali na neki način sjajna.”
Potencijal ove tehnologije za ljude s teškom paralizom, sindromom “zaključanosti” ili čak sljepoćom je neupitan. Ipak, ona otvara i važna pitanja o sigurnosti i privatnosti budućih korisnika.
Prije nego što uređaji dobiju dozvolu za široku upotrebu, Neuralink će morati provesti veća ispitivanja kako bi dokazao njihovu dugoročnu sigurnost i pouzdanost. Za razliku od drugih Muskovih inženjerskih pothvata, ovaj ovisi o hrabrim i odlučnim volonterima poput Seba.
