Sudjelovali su svi članovi: predsjednik BK BiH, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić, biskup banjolučki mons. Željko Majić i pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren, prenosi Katolička tiskovna agencija.

U razgovoru svaki od četvorice članova Biskupske konferencije BiH uzeo je riječ te progovorio o stanju u svakoj pojedinoj biskupiji. Nadbiskup Vukšić je ukratko predstavio stanje u Bosni i Hercegovini te posebice istaknuo važnost izgradnje mira.

Papa Franjo se zanimao za prosjek starosti stanovnika BiH nakon čega su ga biskupi detaljnije upoznali s ratnim i poratnim stradanjima, ali i o odlasku posebno mladih ljudi. Razgovarali su o svećeničkim i redovničkim zvanjima.

“Sa žaljenjem je konstatirano da se broj duhovnih zvanja smanjuje ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u mnogim dijelovima svijeta. Biskupi su istaknuli zauzetost brojnih svećenika, redovnika i redovnica ne samo tijekom teškog ratnog vremena devedesetih godina prošloga stoljeća nego i u poratnom vremenu sve do danas. Sa žaljenjem su istaknuli da se brojne župe nisu oporavile nakon ratnog progona (…)”, priopćeno je.

Bilo je riječi i o prošlosti te aktualnom stanju u župi Međugorje te potrebi da se pastoralno skrbi za vjernike koji tamo dolaze stavljajući poseban naglasak na sakrament pomirenja.

Biskupi su upoznali Svetog Oca da su u subotu, 4. svibnja 2024. slavili Svetu misu u crkvi Ara coeli u povodu 600. obljetnice kraljice Katarine te kazali da je posljednje godine svoga života proživjela uz potporu tadašnjih dvojice papa te ostavila bosansko kraljevstvo Svetom Ocu ako se njezina djeca ne vrate na kršćanstvo.

Nadbiskup Vukšić u svom pisanom govoru, kojega je predao poglavaru Katoličke Crkve, istaknuo je kako je ključno staviti snažan naglasak na brigu o katolicima koji ostaju, zaustaviti njihovo iseljavanje i povećati natalitet.

“Zatim, od temeljne je važnosti zaustavljanje procesa novog iseljavanja. Jednako je važno stvoriti ozračje sigurnosti svih vrsta u našem društvu, kako za pojedince tako i za sve etničke i vjerske zajednice; jednako je potrebno graditi međusobno povjerenje i društveni sklad. U tom kontekstu posebno bi bilo korisno povećati političku i pravnu sigurnost cjelokupnog društva, ojačati dijalog i slogu, smanjiti političke napetosti, stati na kraj prijetnji novih sukoba i ostvariti ustavno-pravnu jednakost za sve, korist od ekonomskog razvoja. U tom smislu, u cilju zaštite ljudskih prava svakog čovjeka i uspostave socijalne pravde, otklanjanja svih opasnosti od oružanih sukoba i očuvanja mira, podržavamo nastojanja da se ubrza proces pune integracije Bosne i Hercegovine u Europsku uniju i zahvaljujemo Svetoj Stolici za sve što će doprnijeti da se to što prije dogodi”, stoji u napisanom govoru nadbiskupa Vukšića.

Sudjelovali su svi članovi: predsjednik BK BiH, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić, biskup banjolučki mons. Željko Majić i pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren, prenosi Katolička tiskovna agencija.

U razgovoru svaki od četvorice članova Biskupske konferencije BiH uzeo je riječ te progovorio o stanju u svakoj pojedinoj biskupiji. Nadbiskup Vukšić je ukratko predstavio stanje u Bosni i Hercegovini te posebice istaknuo važnost izgradnje mira.

Papa Franjo se zanimao za prosjek starosti stanovnika BiH nakon čega su ga biskupi detaljnije upoznali s ratnim i poratnim stradanjima, ali i o odlasku posebno mladih ljudi. Razgovarali su o svećeničkim i redovničkim zvanjima.

“Sa žaljenjem je konstatirano da se broj duhovnih zvanja smanjuje ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u mnogim dijelovima svijeta. Biskupi su istaknuli zauzetost brojnih svećenika, redovnika i redovnica ne samo tijekom teškog ratnog vremena devedesetih godina prošloga stoljeća nego i u poratnom vremenu sve do danas. Sa žaljenjem su istaknuli da se brojne župe nisu oporavile nakon ratnog progona (…)”, priopćeno je.

Bilo je riječi i o prošlosti te aktualnom stanju u župi Međugorje te potrebi da se pastoralno skrbi za vjernike koji tamo dolaze stavljajući poseban naglasak na sakrament pomirenja.

Biskupi su upoznali Svetog Oca da su u subotu, 4. svibnja 2024. slavili Svetu misu u crkvi Ara coeli u povodu 600. obljetnice kraljice Katarine te kazali da je posljednje godine svoga života proživjela uz potporu tadašnjih dvojice papa te ostavila bosansko kraljevstvo Svetom Ocu ako se njezina djeca ne vrate na kršćanstvo.

Nadbiskup Vukšić u svom pisanom govoru, kojega je predao poglavaru Katoličke Crkve, istaknuo je kako je ključno staviti snažan naglasak na brigu o katolicima koji ostaju, zaustaviti njihovo iseljavanje i povećati natalitet.

“Zatim, od temeljne je važnosti zaustavljanje procesa novog iseljavanja. Jednako je važno stvoriti ozračje sigurnosti svih vrsta u našem društvu, kako za pojedince tako i za sve etničke i vjerske zajednice; jednako je potrebno graditi međusobno povjerenje i društveni sklad. U tom kontekstu posebno bi bilo korisno povećati političku i pravnu sigurnost cjelokupnog društva, ojačati dijalog i slogu, smanjiti političke napetosti, stati na kraj prijetnji novih sukoba i ostvariti ustavno-pravnu jednakost za sve, korist od ekonomskog razvoja. U tom smislu, u cilju zaštite ljudskih prava svakog čovjeka i uspostave socijalne pravde, otklanjanja svih opasnosti od oružanih sukoba i očuvanja mira, podržavamo nastojanja da se ubrza proces pune integracije Bosne i Hercegovine u Europsku uniju i zahvaljujemo Svetoj Stolici za sve što će doprnijeti da se to što prije dogodi”, stoji u napisanom govoru nadbiskupa Vukšića.