Vlada Republike Srpske Gradu Doboju prenijela je vlasništvo nad oko 300.000 četvornih metara na lokalitetu Putnikovo brdo, a zapravo riječ je o vojnom objektu koji je upisan kao državna imovina dok iz Ureda visokog predstavnika (OHR) kažu da će međunarodna zajednica s dužnom pažnjom pratiti ovaj i slične slučajeve.

Kako je u odgovoru iz OHR-a rečeno Feni u skladu sa onim što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio u svojoj odluci iz 2012. godine, Ustav BiH utvrđuje da je država BiH titular državne imovine, uključujući i neperspektivnu vojnu imovinu.

Iz OHR-a su pozvali ponovo političke stranke da usvoje državni zakon o raspodjeli državne imovine, koji bi bio u skladu sa odlukama Ustavnog suda BiH, ali nisu odgovorili na pitanje hoće li OHR, kao jamac Daytonskog mirovnog sporazuma čiji je dio i Ustav BiH, poduzeti konkretne poteze u ovom slučaju.

-Usvajanje državnog zakona jedini je način da se osigura pravna sigurnost i iskoristi ekonomski potencijal ove imovine. Nitko ne bi trebao dovoditi u pitanje vladavinu prava – naveli su.

Ova odluka službeno je donesena s ciljem omogućavanja određenih investicija koje Doboj planira, ali je protivna je opetovanim odlukama Ustavnog suda BiH čime je i pokazan nedostatak registra za praćenje imovine pod zabranom raspolaganja.

Također, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kazao je da će taj entitet učiniti sve da svu imovinu vrati u svoju nadležnost novim zakonom o nepokretnoj imovini.

Posljednji takav zakon usvojila je Narodna skupština Republike Srpske, a na dan stupanja na snagu visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt suspendirao Zakon, a potom je Ustavni sud BiH donio privremenu mjeru zabrane primjene zakona do konačne odluke u meritumu.

Članovi Predsjedništva BiH, državni zastupnici i izaslanici podnijeli su potom i zahtjev za ocjenu ustavnosti jer o državnoj imovini, kazali su tada, može odlučivati samo Parlamentarna skupština BiH.

Ustavni sud BiH već u ranijih šest predmeta, prije posljednjeg vrlo jasno presudio da Narodna skupština bh. entiteta Republika Srpska nema ustavne nadležnosti da raspravlja o državnoj imovini jer je to isključiva nadležnost Parlamentarne skupštine BiH.

Prema tom entitetskom zakonu, nepokretna imovina koju koriste vlasti RS-a, jedinice lokalne samouprave, javna poduzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovao RS, “po sili zakona” pripada njima. To je u suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika u BiH.

Naime, Ustavni sud BiH je u svojoj odluci iz rujna konstatirao da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je bila predmet tadašnjeg zakona o nepokretnoj imovini.

Inače, sama najava da će se ponovno aktuelizirati pitanje zakona čiju je neustavnost utvrdila najviša sudska instanca u BiH – Ustavni sud BiH, izazvala je brojne reakcije u bh. javnosti.

Vlada Republike Srpske Gradu Doboju prenijela je vlasništvo nad oko 300.000 četvornih metara na lokalitetu Putnikovo brdo, a zapravo riječ je o vojnom objektu koji je upisan kao državna imovina dok iz Ureda visokog predstavnika (OHR) kažu da će međunarodna zajednica s dužnom pažnjom pratiti ovaj i slične slučajeve.

Kako je u odgovoru iz OHR-a rečeno Feni u skladu sa onim što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio u svojoj odluci iz 2012. godine, Ustav BiH utvrđuje da je država BiH titular državne imovine, uključujući i neperspektivnu vojnu imovinu.

Iz OHR-a su pozvali ponovo političke stranke da usvoje državni zakon o raspodjeli državne imovine, koji bi bio u skladu sa odlukama Ustavnog suda BiH, ali nisu odgovorili na pitanje hoće li OHR, kao jamac Daytonskog mirovnog sporazuma čiji je dio i Ustav BiH, poduzeti konkretne poteze u ovom slučaju.

-Usvajanje državnog zakona jedini je način da se osigura pravna sigurnost i iskoristi ekonomski potencijal ove imovine. Nitko ne bi trebao dovoditi u pitanje vladavinu prava – naveli su.

Ova odluka službeno je donesena s ciljem omogućavanja određenih investicija koje Doboj planira, ali je protivna je opetovanim odlukama Ustavnog suda BiH čime je i pokazan nedostatak registra za praćenje imovine pod zabranom raspolaganja.

Također, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kazao je da će taj entitet učiniti sve da svu imovinu vrati u svoju nadležnost novim zakonom o nepokretnoj imovini.

Posljednji takav zakon usvojila je Narodna skupština Republike Srpske, a na dan stupanja na snagu visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt suspendirao Zakon, a potom je Ustavni sud BiH donio privremenu mjeru zabrane primjene zakona do konačne odluke u meritumu.

Članovi Predsjedništva BiH, državni zastupnici i izaslanici podnijeli su potom i zahtjev za ocjenu ustavnosti jer o državnoj imovini, kazali su tada, može odlučivati samo Parlamentarna skupština BiH.

Ustavni sud BiH već u ranijih šest predmeta, prije posljednjeg vrlo jasno presudio da Narodna skupština bh. entiteta Republika Srpska nema ustavne nadležnosti da raspravlja o državnoj imovini jer je to isključiva nadležnost Parlamentarne skupštine BiH.

Prema tom entitetskom zakonu, nepokretna imovina koju koriste vlasti RS-a, jedinice lokalne samouprave, javna poduzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovao RS, “po sili zakona” pripada njima. To je u suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika u BiH.

Naime, Ustavni sud BiH je u svojoj odluci iz rujna konstatirao da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je bila predmet tadašnjeg zakona o nepokretnoj imovini.

Inače, sama najava da će se ponovno aktuelizirati pitanje zakona čiju je neustavnost utvrdila najviša sudska instanca u BiH – Ustavni sud BiH, izazvala je brojne reakcije u bh. javnosti.