Sljedećeg tjedna trebao bi biti održan treći sastanak stručnjaka za pitanje državne imovine koju je osnovao Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (OHR) uz podršku Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), potvrđeno je Feni iz OHR-a.
Radna grupa formirana je sa zadatkom da prikupi set stručnih mišljenja i informacija kako bi Parlamentarnoj skupštini BiH pružila pomoć u rješavanju pitanja državne imovine, a očekuje se da bi preporuke mogle biti proslijeđene Parlamentarnoj skupštini BiH već krajem ljeta ili početkom jeseni.
Kako je Feni rečeno u OHR-u planirano je da Radna grupa, koju čine ugledni domaći i međunarodni pravni stručnjaci, svake dva tjedna održava redovne radne sjednice, na kojima vrši procjenu različitih tehničkih i pravnih stajališta vlasništva, korištenja i upravljanja državnom imovinom, te analizu različitih modela upravljanja imovinom, uključujući i primjere iz međunarodne prakse.
Prihvatljivo i održivo rješavanje pitanja raspodjele imovine između države i drugih razina vlasti jedan je od pet ciljeva koje je Vijeće za provedbu mira utvrdilo u okviru Programa 5+2, ali na odluku institucija BiH i bh. političara kojom bi se riješilo pitanje državne imovine čeka se već 28 godina, podsjećaju iz OHR-a.
-Rješavanje ovog pitanja pruža pravnu sigurnost i uspostavlja pozitivno ozračje za domaće i strane investitore, što vodi ka ostvarivanju ekonomskog rasta i otvaranju novih radnih mjesta, čime se doprinosi ostvarivanju većih javnih prihoda, a to dovodi do pružanja kvalitetnijih usluga građanima. Rješavanje pitanja državne imovine donosi korist za sve, nitko nije na gubitku – smatraju u OHR-u.
Na pitanje planira li OHR na sličan način pomoći u rješenju i drugih pitanja koja se tiču ispunjavanja ciljeva Programa 5+2, iz OHR-a kažu da rezultati u smislu provedbe tog programa trebaju biti ostvareni domaćim naporima, a to vrijedi i za državnu i vojnu imovinu, ali i za vladavinu prava, fiskalnu održivost ili završetak provedbe Konačne odluke za Brčko.
– Ovakav pristup još više dobija na značaju ukoliko ga posmatramo kroz prizmu Bosne i Hercegovine kao zemlje s kandidatskim statusom za članstvo u Europskoj uniji i njene obveze da provede reforme, a zemlja ostvari napredak na putu ka članstvu na osnovu vlastitih nastojanja – naveli su iz OHR-a u odgovoru Feni.
Pitanje državne imovine ponovo je aktuelizirano nakon što su predstavnici vlasti u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska počeli knjižiti državnu imovinu na entitet iako se to strogo protivi odlukama Ustavnog suda BiH koji je već u nekoliko presuda jasno naglasio da je pitanje državne imovine u nadležnosti države te se ono može rješavati samo u okvirima Parlamentarne skupštine BiH.
Predstavnici nekoliko bošnjačkih političkih stranaka iz opozicije i pozicije potpisali su potom zajedničku izjavu kojom su pozvali političke aktere u BiH da prestanu s destruktivnim politikama i prihvate odluke Ustavnog suda BiH da je jedino država Bosna i Hercegovina nasljednik državne imovine koja je pripadala bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
U opisu državne imovine, koji je dao Ustavni sud BiH, jasno stoji da državna imovina ne podrazumijeva samo skup nekretnina koje služe javnoj vlasti, nego je državna imovina i „javno dobro“ (morska voda, morsko dno, riječna voda, riječna korita, jezera, planine i druga prirodna bogatstva, javna i prometna mreža, prometna infrastruktura), koje prioritetno služe svim ljudima u državi.
Iako u izjavi političkih predstavnika nisu navedene nove već poznate činjenice, ona je naišla na oštro protivljenje zastupnika iz Republike Srpske u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH koji su burno reagirali i zaprijetili da neće sudjelovati u radu državnih institucija, što je praksa koju koriste u slučajevima kada neke procese smatraju udarom na taj bh. entitet.
Nova koalicijska vlast na državnoj razini formirana je u siječnju ove godine nakon održanih parlamentarnih izbora u listopadu 2022. godine i to je bio prvi ozbiljan izazov s kojim su se suočili na početku svog mandata.
