Ivan Pavao II, Marko Marulić, Vladimir Nazor, naš fra Didak Buntić, A. G. Matoš, Tin Ujević, Franjo Tuđman, Fabijan Šovagović, Margaret Thatcher, Ante Starčević, Gojko Šušak, Slaven Bilić… samo su neke od osoba koje je portretirao velikan hrvatskog kiparstva Kruno Bošnjak. Upravo te i mnoge druge skulpture možete vidjeti u Sveučilišnoj galeriji Sveučilišta u Mostaru – Kampus II Rodoč.

PIŠE: Miroslav VASILJ

Imao sam čast nazočiti otvorenju izložbe na kojoj je bila i obitelj Krune Bošnjaka. Skromni ljudi govorili su opusu svoga oca baš onako kako to i priliči velikanima bez velike pompe, svjetala pozornice i šušura. Ali skulpture Krune Bošnjaka su sve samo ne skromne. Dominantan dio opusa su portreti ljudi s kojima se susretao, ali i povijesnih ličnosti koje su ostavila značajnog traga u povijesti hrvatskog naroda.

Voditelj Galerije i autor izložbenog koncepta Marin Ivanović je to stručno sažeo u ove rečenice: „Uz nedvojbene sličnosti skulpture s osobom na koju se portret odnosi, Bošnjakovi portreti u sebi sadržavaju i izražajne ekspresionističke karakteristike kojima se izražavaju psihološka i emocionalna stanja subjekta. To je trag autorske ličnosti, subjektivizam promatranja motiva-osobe i isticanje specifičnih odlika čovjeka kojega autor dobro poznaje, iako one ne moraju biti stalno vidljive drugima.“

Na otvorenju izložbe sreo sam i našeg slikarskog majstora Marina Topića. Kratko je za Bošnjaka prokomentirao – „velik umjetnik!“

U izvrsnom katalogu izložbe navodi se kako su u vrijeme kada je 1964. godine Bošnjak završio Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, kiparskom pozornicom dominirali protagonosti sasvim drukčijih ideja od onih koje je on gajio. Na jednom luku je bio Meštrović, a na drugom Bakić. Njegov je atelje u Đorđićevoj bio okupljalište intelektualaca različitih profila, a osobito onih s hrvatskim predznakom. To mu je donosilo i određene nepogodnosti, poput stopiranja izbora u zvanje na Akademiji, a nakon hrvatskog osamostaljenja i zavist kolega koji su mu predbacivali bliskost s Franjom Tuđmanom.

I dok traje izložba u istoj Sveučilišnoj galeriji cijeli ovaj tjedan odvija se bogat i zanimljiv program 10. Sveučilišnog likovnog simpozija. Ove godine je okupio više od četrdeset akademskih umjetnika iz BiH, Hrvatske, Makedonije i Crne Gore koji cijeli tjedan stvaraju nova umjetnička djela. Jučer je u sklopu simpozija predstavljena knjiga Silva rerum prof. dr. sc. Damira Zorića o našim običajima i identitetu. Danas će u 13.00 sati u Sveučilišnoj galeriji premijerno biti prikazan dokumentarni film „Vatroslav Kuliš:Vatra“ u produkciji Sveučilišne televizije.

U petak u 18.00 sati bit će upriličeno predstavljanje knjige Josipa Zankija, a u 19.00 sati dvije knjige Josipa Škerlja. Dok je za subotu u 13.00 sati također u Sveučilišnoj galeriji predviđeno otvaranje izložbe djela nastalih na Sveučilišnom likovnom simpoziju. A što se tiče izložbe Krune Bošnjaka ona će biti otvorena do sredine lipnja. Nemojte je propustiti kao ni brojne programe 10. sveučilišnog likovnog simpozija!

Ivan Pavao II, Marko Marulić, Vladimir Nazor, naš fra Didak Buntić, A. G. Matoš, Tin Ujević, Franjo Tuđman, Fabijan Šovagović, Margaret Thatcher, Ante Starčević, Gojko Šušak, Slaven Bilić… samo su neke od osoba koje je portretirao velikan hrvatskog kiparstva Kruno Bošnjak. Upravo te i mnoge druge skulpture možete vidjeti u Sveučilišnoj galeriji Sveučilišta u Mostaru – Kampus II Rodoč.

PIŠE: Miroslav VASILJ

Imao sam čast nazočiti otvorenju izložbe na kojoj je bila i obitelj Krune Bošnjaka. Skromni ljudi govorili su opusu svoga oca baš onako kako to i priliči velikanima bez velike pompe, svjetala pozornice i šušura. Ali skulpture Krune Bošnjaka su sve samo ne skromne. Dominantan dio opusa su portreti ljudi s kojima se susretao, ali i povijesnih ličnosti koje su ostavila značajnog traga u povijesti hrvatskog naroda.

Voditelj Galerije i autor izložbenog koncepta Marin Ivanović je to stručno sažeo u ove rečenice: „Uz nedvojbene sličnosti skulpture s osobom na koju se portret odnosi, Bošnjakovi portreti u sebi sadržavaju i izražajne ekspresionističke karakteristike kojima se izražavaju psihološka i emocionalna stanja subjekta. To je trag autorske ličnosti, subjektivizam promatranja motiva-osobe i isticanje specifičnih odlika čovjeka kojega autor dobro poznaje, iako one ne moraju biti stalno vidljive drugima.“

Na otvorenju izložbe sreo sam i našeg slikarskog majstora Marina Topića. Kratko je za Bošnjaka prokomentirao – „velik umjetnik!“

U izvrsnom katalogu izložbe navodi se kako su u vrijeme kada je 1964. godine Bošnjak završio Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, kiparskom pozornicom dominirali protagonosti sasvim drukčijih ideja od onih koje je on gajio. Na jednom luku je bio Meštrović, a na drugom Bakić. Njegov je atelje u Đorđićevoj bio okupljalište intelektualaca različitih profila, a osobito onih s hrvatskim predznakom. To mu je donosilo i određene nepogodnosti, poput stopiranja izbora u zvanje na Akademiji, a nakon hrvatskog osamostaljenja i zavist kolega koji su mu predbacivali bliskost s Franjom Tuđmanom.

I dok traje izložba u istoj Sveučilišnoj galeriji cijeli ovaj tjedan odvija se bogat i zanimljiv program 10. Sveučilišnog likovnog simpozija. Ove godine je okupio više od četrdeset akademskih umjetnika iz BiH, Hrvatske, Makedonije i Crne Gore koji cijeli tjedan stvaraju nova umjetnička djela. Jučer je u sklopu simpozija predstavljena knjiga Silva rerum prof. dr. sc. Damira Zorića o našim običajima i identitetu. Danas će u 13.00 sati u Sveučilišnoj galeriji premijerno biti prikazan dokumentarni film „Vatroslav Kuliš:Vatra“ u produkciji Sveučilišne televizije.

U petak u 18.00 sati bit će upriličeno predstavljanje knjige Josipa Zankija, a u 19.00 sati dvije knjige Josipa Škerlja. Dok je za subotu u 13.00 sati također u Sveučilišnoj galeriji predviđeno otvaranje izložbe djela nastalih na Sveučilišnom likovnom simpoziju. A što se tiče izložbe Krune Bošnjaka ona će biti otvorena do sredine lipnja. Nemojte je propustiti kao ni brojne programe 10. sveučilišnog likovnog simpozija!