Od 7000 djece koja pohađaju javne i privatne vrtiće diljem Federacije BiH kojima je testiran vid, njih 20,7% treba daljnje praćenje, pokazao je preventivni pilot-program ranog otkrivanja slabovidnosti kod djece od 4 do 5 godina “Pregledaj – progledaj” u Federaciji BiH, koji je proveo prije izvjesnog vremana Zavod za javno zdravstvo FBiH u suradnji sa zdravstvenim i drugim profesionalcima te Unicefom kao međunarodnim partnerom, a čiji su rezultati objavljeni tijekom prošle godine, piše Večernji list BiH.
– Rezultati ishoda skrininga pokazali su kako najveći broj djece – 5554 (79,3%) ne treba daljnje praćenje i da je skrining završen – navodi se publikaciji o rezultatima testiranja.
Detaljan i redoviti pregled
Nadalje se navodi kako je automatska preporuka da se dijete javi na detaljan pregled u oftalmološki kabinet, bez skrininga, dana u ukupno 106 slučajeva, što je 1,5%, i to najčešće zbog strabizma (kod 6 djece), prepoznate abnormalnosti (kod 10 djece), poznatih poremećaja u razvoju (za 13 djece), prijevremenog rođenja djece (njih 14) te prethodnih pregleda oka koji zahtijevaju praćenje (za 17 djece). Vremenski interval u kojem se provodio preventivni pilot-program ranog otkrivanja slabovidnosti kod djece je od rujna do prosinca 2022. godine. Timovi na terenu pregledali su ukupno 7000 djece rođene od 2014. do 2020. godine. Izvršitelji skrininga na terenu bili su očni liječnici, doktori, medicinske sestre, zdravstveni suradnici i volonteri. Inače, kako se navodi u publikaciji u kojoj su objavljeni rezultati testiranja, djeca koja u ranoj dobi imaju oštećenje vida mogu imati odgođen motorički, jezični, emocionalni, socijalni i kognitivni razvoj s doživotnim posljedicama. Djeca školske dobi s oštećenjem vida mogu imati nižu razinu obrazovnog postignuća i samopoštovanja od svojih vršnjaka s normalnim vidom. Studije su utvrdile da oštećenje vida ozbiljno utječe na kvalitetu života među odraslom populacijom i veliki dio stanovništva sljepilo svrstava među bolesti kojih se najviše plaše. Odrasle osobe s oštećenjem vida često imaju niže stope produktivnosti i veće stope depresije te anksioznosti od opće populacije. Kod starijih odraslih osoba oštećenje vida može doprinijeti društvenoj izolaciji, poteškoćama u hodanju, većem riziku od padova i prijeloma, posebno prijeloma kuka i ovisnosti o tuđoj pomoći te potrebe za dodatnom njegom.
Što je to ambliopija
– Ambliopija je najčešća patologija vida kod djece i vodeći uzrok monokularnog sljepila, a definira se kao smanjenje ili gubitak dijela vidnih funkcija – vidne oštrine, percepcije kretanja, osjećaja dubine prostora, razlikovanja kontrasta, a bez prisutne vidljive bolesti oka. Najčešće je prisutna u jednom oku. Ne liječi li se ambliopija u ranom razdoblju razvoja života djeteta, slabovidno oko neće nikada više moći vratiti dobar vid. Štoviše, oko može postati i funkcionalno slijepo jer je oko sedme godine života razvoj vidnog dijela mozga najvećim dijelom završen – objašnjeno je. Navodi se kako slabovidnost djece rezultira značajnim osobnim i socioekonomskim opterećenjem. Smatra se da je skrining testiranje vidne oštrine djece između četiri i pet godina najpouzdaniji za otkrivanje ambliopije s obzirom na to da se tim jednostavnim testom može otkriti i do 97% svih anomalija oka. Upravo zbog navedenog u desetak razvijenih zemalja rani skrining i liječenje ambliopije uvriježena su javnozdravstvena politika. Ujedno, rano liječenje ambliopije je među najisplativijim postupcima – ne samo u oftalmologiji već i u medicini uopće. U FBiH sustavno se ne provode preventivni programi rane detekcije slabovidnosti kod djece od 4 do 5 godina, zaključili su iz Zavoda.
