Svečana akademija u prigodi 20. obljetnice Dana fra Didaka Buntića, manifestacije pokrenute u čast toga hercegovačkog franjevca, prosvjetitelja i političara, održana je u ponedjeljak u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković tom je prigodom istaknuo kako se nastupom mladih glazbenika na obilježavanju obljetnice šalje poruka umjetnosti i snaga prosvjetiteljstva. Upravo to je ključna poruka fra Didaka, koji je opismenio oko 13 tisuća odraslih te spasio 17 tisuća gladne djece u vremenima Prvoga svjetskog rata, što je ostala trajna uspomena na njegovo veliko djelo, rekao je Plenković.

Prisjećamo se, dodao je, njegove uloge u teškim vremenima i njegove snage te ustrajnosti da se prijeđe preko niza nerazumijevanja i pronađu rješenja koja su se tada u takvim okolnostima činila gotovo nemogućim.

Predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora BiH Dragan Čović napomenuo je kako je vrijedno znati da postoje ljudske veličine koje su spremne preuzeti odgovornost te povezati sve ono što nam je zajedničko. Takav je čovjek bio fra Didak Buntić, dodao je.

Međunarodna kulturno-znanstveno-duhovna manifestacija “Didakovi dani” pokrenuta je u čast dobrotvora i prosvjetitelja fra Didaka Buntića, a ove godine obilježava  20 godina postojanja. Tim povodom govornici su se prisjetili njegovih djela i zasluga za hrvatski narod, a uručena su i priznanja onima koji promiču vrijednosti koje je živio.

Fra Didak Buntić (1871. – 1922.) bio je hercegovački franjevac i provincijal, narodni dobrotvor, prosvjetitelj, političar i jedna od najutjecajnijih osoba u Bosni i Hercegovini početkom 20. stoljeća. U godinama velike gladi krajem Prvog svjetskog rata spasio je 17.000 djece prikupljajući pomoć za gladne, te odvodeći djecu iz Hercegovine i Dalmatinske zagore u plodne krajeve Slavonije i Srijema, gdje ih je privremeno udomio kod dobročinitelja. 

Kroz njegove programe masovnog opismenjavanja, od 1910. do 1917., naučilo je čitati i pisati oko 20.000 ljudi. Osmislio je i program gospodarske, infrastrukturne i kulturne obnove Hercegovine. Bio je iznimno vezan za Zagreb, gdje je dobivao potporu za svoje projekte, a gdje je 1919. otvorio konvikt za školovanje siromašnih talentiranih učenika i studenata.

Svečana akademija u prigodi 20. obljetnice Dana fra Didaka Buntića, manifestacije pokrenute u čast toga hercegovačkog franjevca, prosvjetitelja i političara, održana je u ponedjeljak u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković tom je prigodom istaknuo kako se nastupom mladih glazbenika na obilježavanju obljetnice šalje poruka umjetnosti i snaga prosvjetiteljstva. Upravo to je ključna poruka fra Didaka, koji je opismenio oko 13 tisuća odraslih te spasio 17 tisuća gladne djece u vremenima Prvoga svjetskog rata, što je ostala trajna uspomena na njegovo veliko djelo, rekao je Plenković.

Prisjećamo se, dodao je, njegove uloge u teškim vremenima i njegove snage te ustrajnosti da se prijeđe preko niza nerazumijevanja i pronađu rješenja koja su se tada u takvim okolnostima činila gotovo nemogućim.

Predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora BiH Dragan Čović napomenuo je kako je vrijedno znati da postoje ljudske veličine koje su spremne preuzeti odgovornost te povezati sve ono što nam je zajedničko. Takav je čovjek bio fra Didak Buntić, dodao je.

Međunarodna kulturno-znanstveno-duhovna manifestacija “Didakovi dani” pokrenuta je u čast dobrotvora i prosvjetitelja fra Didaka Buntića, a ove godine obilježava  20 godina postojanja. Tim povodom govornici su se prisjetili njegovih djela i zasluga za hrvatski narod, a uručena su i priznanja onima koji promiču vrijednosti koje je živio.

Fra Didak Buntić (1871. – 1922.) bio je hercegovački franjevac i provincijal, narodni dobrotvor, prosvjetitelj, političar i jedna od najutjecajnijih osoba u Bosni i Hercegovini početkom 20. stoljeća. U godinama velike gladi krajem Prvog svjetskog rata spasio je 17.000 djece prikupljajući pomoć za gladne, te odvodeći djecu iz Hercegovine i Dalmatinske zagore u plodne krajeve Slavonije i Srijema, gdje ih je privremeno udomio kod dobročinitelja. 

Kroz njegove programe masovnog opismenjavanja, od 1910. do 1917., naučilo je čitati i pisati oko 20.000 ljudi. Osmislio je i program gospodarske, infrastrukturne i kulturne obnove Hercegovine. Bio je iznimno vezan za Zagreb, gdje je dobivao potporu za svoje projekte, a gdje je 1919. otvorio konvikt za školovanje siromašnih talentiranih učenika i studenata.