Crveni luk iz Njemačke, krumpir i bijeli luk iz Egipta, te poljske jabuke preplavili su tržne centre u Banjoj Luci. Domaći proizvod moguće je naći na štandovima zakupaca na Tržnici.
Mnogi potrošači su sumnjičavi i prema proizvodima na Tržnici jer više nema proizvođača – prodavača, već samo preprodavača.
– Samo od jedne starije gospođe ovdje na tržnici kupujem povrće i to mi ona javi kada dolazi. A dođe samo onda kad joj pretekne nešto iz bašte, jer sije za vlastite potrebe. Ne bih ni od nje kupovala da osobno ne poznajem situaciju – kaže jedna Banjalučanka. Uvozno povrće u marketima, kako navodi, nema ni miris ni ukus, zbog čega ga ne kupuje.
Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtlara RS, za Fenu kaže da se za petnaestak dana može očekivati domaći mladi krumpir koji je uzgajan pod agrotekstilom.
– Ove godine ga imamo zasijanog u velikim količinama i u dobrom je stanju. Mladi kupus je krenuo prije dva tjedna. Tako da u suštini ne možemo reći da nemamo povrće. Imamo. Ali, ranije nismo uvozili kupus i luk u siječnju već smo trošili zimnicu dok ne stigne mlado povrće. Sada su neki novi trendovi i novi način života, pa se kupuje kao svjež krastavac od tko zna odakle za Novu godinu – objašnjava Ilić.
Na konstataciju da u prodaji nema ni prošlogodišnjeg domaćeg luka i krumpira, Ilić podsjeća da je 2023. godina za povrtlarske kulture bila izuzetno vremenski loša.
– M smo lani imali štete u luku od 80 do 100 posto zbog grada. Evo, moj susjed koji je proizvođač luka od nekih 500 tona, nije uopće imao proizvodnju. Ono što je prodao do srpnja je sve što je uspjelo, ostalo je grad uništio. Tako da mi luk uvozimo od kolovoza prošle godine – ističe Ilić.
Napominje da se na našim prostorima i prije nije mnogo proizvodila mrkva za komercijalne svrhe, već da se, kao i sada, mahom uvozila iz Srbije.
– Što se tiče paprike i paradajza, moramo sačekati kalendarski da to pristigne. Imamo ga rasađenog, u plastenicima i na otvorenom. Tako da će i to domaće povrće biti na policama marketa. Nadamo se uspješnoj godini, a ako nas vrijeme i dalje posluži, zadovoljit ćemo potrebe domaćeg tržišta u sezoni – kaže Ilić.
Vjeruje da će cijene povrća ostati nepromijenjene u odnosu na prošlu godinu, odnosno da cijene neće biti povećane.
Registrirani povratari u RS imaju poticaje iz budžeta i ostvarujuću premiju po prodatom kilogramu. Godišnji budžet za poticaje povrtlarima iznosi četiri milijuna KM.
Ilić tvrdi da domaća poljoprivredna proizvodnja uvijek može da osigura potrebe domaćeg tržišta u sezoni, jer, kako kaže, kad pristiže domaće povrće, tada dolazi do pada uvoza.
– Međutim, u ovom trenutku ne možemo parirati ni Albaniji, ni Turskoj ni Španjolska gdje je klima takva da imaju cijelu godinu povrće – napominje Ilić.
Međutim, ministar poljoprivrede RS Savo Minić za Fenu otkriva da postoje značajni problemi na tržištu sa hranom, u ovom slučaju, povrćem i voćem, a koji ugrožavaju domaću proizvodnju.
– Sve vrijeme se borimo protiv uvoznog lobija. Iz ovog Ministarstva je otišao niz dopisa u kojima tražimo da barem u vrijeme berbe određenog poljoprivrednog proizvoda bude privremeno zabranjen uvoz tog proizvoda. Isto tako treba pitati i nekoga tko sjedi gore u Sarajevu zašto se u istom danu riješi zahtjev, recimo, uvoznika bijelog luka u BiH. Zašto taj zahtjev mora biti riješen onog dana kada je i podnesen, ako je upravni postupak mjesec dana. A nama treba mjesec dana da povadimo i oberemo određenu poljoprivrednu kulturu – nagovještava Minić probleme.
On kaže da su u Ministarstvu svjesni problema u domaćoj proizvodnji, te da će raditi na jačanju primarne prerade poljoprivrednih proizvoda kao model plasiranja određenog proizvoda na tržište.
Ministra poljoprivrede smo pitali i gdje on kupuje povrće.
– Moji roditelji proizvode povrće za svoje proizvode, tako da imam i ja – njegov je odgovor.
Direktor Agrarnog fonda Trebinje Veselin Dutina za Fenu podsjeća da u Hercegovini u ovom trenutku prispijeva krumpir.
– Gotovo sve što se proizvede, proda se na domaćem tržištu, odnosno na pijacama, u otkupnim stanicama, kao i restorani koji otkupljuju domaće proizvode – rekao je.
On kaže da u Hercegovini, po sadašnjim vremenskim uvjetima, očekuju dobar prinos svh kultura, uključujući i vinovu lozu i med.
Na banjalučkoj tržnici zakupci prodaju (mladi) hercegovački krumpir za 3-3,5 KM po kilogramu, mladi crveni luk za 8 KM, zelenu salatu za 5-6 KM, dok su recimo jagode, za koje tvrde da su iz okoline Banje Luke, oko 6,5 KM.
