Prognoze s početka ove godine da će u Republici Srpskoj doći do pada kamatnih stopa već u travnju, posebno na kredite koje klijenti imaju u bankama s promjenjivom kamatom, a koji su vezani za euribor, neće se ostvariti, a kako sada stvari stoje, ako ne dođe do većih svjetskih lomova, pozitivni efekti po tom pitanju mogli bi uslijediti tek 2025. godine.
Banke u Republici Srpskoj u više navrata tijekom posljednje dvije godine povećale su kamatnu stopu na kredite koje klijenti imaju s promjenjivom kamatnom stopom. Kako je na početku godine najavljeno da euribor pada i prognoze su bile da će doći do pada kamatnih stopa već u travnju, ali stručnjaci za bankarstvo navode da taj pad euribora nije dovoljan za korekcije u pogledu manjih rata.
Procjene
Profesorica na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci Branka Topić Pavković rekla je za “Glas Srpske” da se i dalje može očekivati slab pad euribora.
„Europska centralna banka (ECB), ali i ostali su na tom smjeru prema smanjenju euribora, ali bi, prema procjenama, pravi efekti njihova djelovanja trebali biti vidljivi 2025. godine“, rekla je Topić Pavković.
S druge strane, ističe da je inflacija i dalje niža, ali nije niska kako je očekivano.
„Ta ciljana inflacija od dva posto nije postignuta u većini zemalja iako je to krajnji cilj. Težeći ka tom cilju ide se i prema slabljenju monetarne politike, ali neki krajnji efekt, prema procjenama, očekuje se tek 2025. godine ako uzmemo u obzir globalno okruženje, moguće ratne napetosti i sve ostalo“, rekla je Topić Pavković.
Dakle, ističe, očekuje se i dalji pad euribora, ali za sada izostaje strm pad koji bi mogao utjecati na pad kamatnih stopa na kredite.
„Taj pad euribora bit će postupan i u manjim koracima, ali će se događati. Međutim, svjetska trgovina i razmjena, kao što su napadi Hutija na britanske i ostale brodove koji prevoze najvažnije namirnice, energente i sve ostalo, mogu dovesti do potpuno drugačijih događaja sredinom i krajem godine, što opet u nekim slučajevima, prema najgorim procjenama, može dovesti do povećanja inflacije pa se mogu donijeti neke druge mjere. Međutim, to je za sada u domeni nagađanja nekih globalnih tokova na koje mi ne možemo utjecati“, zaključila je Topić Pavković.
Ključne odluke FED-a
Sličnog mišljenja je i njezin kolega, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Banjoj Luci Dragan Gligorić, koji navodi da su siječanj i veljača pokazali da se inflacija neće tako brzo smiriti.
„Još uvijek je inflacija iznad onih ciljeva postavljenih od strane vodećih banaka, odnosno ECB-a i Federalnih rezervi (FED), tako da bez nekih naznaka da će inflacija zaista pasti ispod tih dva posto ne možemo očekivati da te banke smanje referentne kamatne stope“, rekao je Gligorić za “Glas Srpske”.
Prema trenutačnim procjenama, naglašava, to bi se moglo dogoditi u lipnju, ali sve ovisi o daljnjem kretanju cijena u svijetu.
„Cijena energenata ponovno ima tendenciju rasta, imamo i problema u prijevozu robe iz Azije u ostatak svijeta zbog problema vezanih za prijevoz robe kroz Crveno more. Svi ti faktori utječu na to da još uvijek ne možemo očekivati značajnije smanjenje inflacije ispod razina koje su definirane kao ciljevi velikih centralnih banaka“, poručio je Gligorić.
FED, kako navodi, prednjači sa smanjenjem, ali i povećanjem kamatnih stopa.
„ECB nešto kasni u odnosu na njih, tako da se i sada očekuje da bi FED mogao smanjiti kamatne stope u lipnju, a onda, zapravo, tu politiku slijedi i eurozona. Ako dvije centralne banke ne prate jedna drugu, kako u povećanju, tako i u smanjenju kamatnih stopa, to onda ima i značajan utjecaj na međusobni tečaj valuta, prije svega eura i dolara, tako da očekujemo da će u narednom razdoblju ipak doći do pada kamata, ali ne tako brzo kao što se to očekivalo“, naglasio je Gligorić.
To se, prema prognozama, može očekivati tek krajem drugog ili početkom trećeg kvartala.
„Sve to opet ovisi o inflaciji, dakle, primarni cilj ECB-a i FED-a je smanjenje inflacije ispod dva posto. Sve dok se to ne postigne, odnosno dok oni ne steknu uvjerenje da će inflacija pasti ispod tog nivoa, ne možemo očekivati da će doći do smanjenja kamatnih stopa“, naveo je Gligorić.
Pojedini građani koji su podigli kredite s promjenjivom kamatnom stopom mjesečna rata zbog rasta euribora u posljednje dvije godine povećana je za gotovo 100 maraka.
Jedna od onih koju je pogodilo to povećanje kamata je i M. B. iz Banje Luke. Kaže kako je 2019. godine podigla stambeni kredit od 66.000 maraka po promjenjivoj kamatnoj stopi, vezanoj za euribor. Rata kredita na početku iznosila je 342 marke.
„Međutim, u rujnu 2022. godine iz banke su me obavijestili da su zbog povećanja kamatnih stopa od strane ECB-a, te usklađivanja s euriborom prisiljeni korigirati kamatne stope prema gore pa samim time i iznos koji ubuduće moram mjesečno plaćati kao ratu kredita. Nakon toga stiglo je i novo obavještenje, tako da od ožujka prošle godine rata iznosi 413 maraka“, rekla je ova Banjolučanka.
Navodi i da ju je vijest s početka godine da će doći do pada kamata na te kredite obradovala, ali da joj je već sada jasno da od toga nema ništa, jer iz banke nema obavještenja da će doći do korekcije kamatne stope prema dolje.
Investicije
Dragan Gligorić naglašava da je politika kamatnih stopa važna jer ona utječe na povećanje i smanjenje količine novca u opticaju, prvenstveno posredstvom kreditiranja.
„Niža kamatna stopa bi trebala značiti veću potražnju za kreditima, a više kredita u gospodarstvu znači veću količinu novca u opticaju i veću gospodarsku aktivnost. Budući da investicije pokazuju određeni efekt kašnjenja, poznato je u ekonomiji da, ako imamo investicije u jednoj godini zbog nižih kamatnih stopa, ti pozitivni efekti se najviše osjete sljedeće godine. Dakle, ako dođe do smanjenja kamata krajem drugog ili početkom trećeg kvartala, imat ćemo rast kreditiranja u ostatku godine, ali će se u 2025. godini vidjeti taj pozitivan učinak nižih kamatnih stopa, prije svega na povećanje investicija“, rekao je Gligorić.
