Donje rublje, potkošulje i pidžame iz Bosne i Hercegovine nose građani Italije, Slovenije i Njemačke, dok bosanskohercegovačko tržište bilježi najveći uvoz donjeg rublja iz Turske, Kine, Srbije i Bangladeša.
Kako su istaknuli izvori iz “Nezavisnih novina”, trend da građani Bosne i Hercegovine preferiraju strano donje rublje proizlazi iz njihove slabije kupovne moći te činjenice da domaće tvrtke uglavnom proizvode donje rublje za strana tržišta.
Prema usporednim podacima Porezne uprave Bosne i Hercegovine (PUBiH) za godine 2022. i 2023., prošle je godine zabilježen primjetan porast kako uvoza tako i izvoza donjeg rublja.
PUBiH je izvijestila da je prošle godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno više od 600.000 kilograma donjeg rublja, potkošulja i pidžama, što je ukupno preko 14,2 milijuna KM.
“U istom razdoblju iz Bosne i Hercegovine je izvezeno 30.595 kilograma ovih proizvoda, čija je vrijednost iznosila 1.635.768 KM”, izvijestio je PUBiH za “Nezavisne novine”.
Prema podacima PUBiH-a, većina donjeg rublja je u 2023. uvezena iz Turske, Kine, Srbije, Bangladeša, Mjanmara i Šri Lanke.
“Najveća količina donjeg rublja izvezena je u Njemačku, Crnu Goru, Sloveniju, SAD i Italiju”, izjavio je PUBiH.
PUBiH je izvijestio da je u 2022. uvezeno preko 550.000 kilograma donjeg rublja, potkošulja i pidžama, čija je vrijednost premašila 13,5 milijuna KM.
“U istom razdoblju izvezeno je 13.884 kilograma, čija je ukupna vrijednost iznosila 742.433 KM”, dodao je PUBiH.
PUBiH je potvrdio da je u 2022. većina donjeg rublja uvezena iz Turske, Kine i Srbije, dok je najveća količina iz Bosne i Hercegovine izvezena u Njemačku, Crnu Goru i Sloveniju.
Zanimljivo je da je u 2022. Bosna i Hercegovina izvezla dva kilograma donjeg rublja u Ugandu, ukupno 7,42 KM, dok je u istom razdoblju uvezeno 100 kilograma donjeg rublja, potkošulja i pidžama iz Kenije, čija je vrijednost iznosila 18.244 KM.
Kako je rekla Sedina Memagić, članica uprave i supervizorica za marketing u tvrtki “Alma Ras”, u intervjuu za “Nezavisne novine”, građani Bosne i Hercegovine i dalje biraju jeftinije proizvode zbog svoje kupovne moći, iako su svjesni kvalitete i svojih preferencija.
“Na primjer, u zemljama EU kupci su spremni potrošiti i do 20 eura, i to im je u redu”, dodala je Memagićeva, napominjući da građani Bosne i Hercegovine više pažnje posvećuju kupovini drugih vidljivih tekstilnih proizvoda.
“Postoji prostor za poboljšanje svijesti potrošača o tome kako odabir donjeg rublja utječe na naše zdravlje i sprječava mnoge druge bolesti”, naglasila je Memagićeva, napominjući da njihova tvrtka izvozi proizvode u Crnu Goru, Sloveniju i neke druge zemlje EU, u skladu s potražnjom.
Memagićeva je potvrdila da su u posljednje dvije godine građani Bosne i Hercegovine češće birali provjerene domaće proizvode, te da njihova tvrtka bilježi rast. Međutim, potrošnja se racionalizira kroz odabir trajnijih i funkcionalnijih proizvoda, naglasila je.
Kako je rekla Aleksandra Mihajlović Bijelić, tajnica Udruženja tekstila, kože i obuće pri Privrednoj komori Republike Srpske, za “Nezavisne novine”, u Republici Srpskoj postoji mali broj tvrtki koje proizvode vlastito donje rublje.
“Naše tvrtke uglavnom obavljaju poslove podizvođenja za zemlje zapadne Europe. Kupci za proizvode koje proizvode domaće tvrtke, bilo iz Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine, dolaze s područja Europske unije, ali vrlo malo tih tvrtki izvozi vlastiti proizvod”, objasnila je Mihajlović Bijelićeva.
Dodala je da kada je riječ o uvozu proizvoda u Bosnu i Hercegovinu, te poslove obavljaju trgovački lanci.
“Trgovci uvoze s jeftinijih tržišta koja mogu konkurentno cijeniti svoje proizvode na domaćem tržištu”, izjavila je Mihajlović Bijelićeva.
