Nijemci su skoro najnesretniji građani EU-a: na skali od 0 do 10 oni opće zadovoljstvo životom ocjenjuju sa 6,5. Gora je samo Bugarska, na dnu ljestvice. Najsretniji su Švicarci i Austrijanci. Hrvati su u sredini sa 6,8.
Unatoč pandemiji, krizama i ratovima, većina Europljana je i dalje veoma zadovoljna, glasi rezultat posljednje ankete provedene u Europskoj uniji, koji je sada objavio europski zavod za statistiku Eurostat. Ova institucija prikuplja podatke iz svih sfera života koje su relevantne za europsku politiku, a također redovno provodi ankete u zemljama članicama EU, a ponekad i u drugim europskim zemljama.
Europljani su u prosjeku zadovoljni životom
Evaluacija koja je sada objavljena zasniva se na anketi iz 2022. godine u kojoj je od ljudi širom Europe traženo da ocjene svoje zadovoljstvo životnom situacijom na skali od 0 do 10.
Stanovinci EU-a su svoje zadovoljstvo životom u prosjeku ocijenili sa 7,1 bodova. U 18 od 27 zemalja EU zadovoljstvo životom je ocijenjeno istom ocjenom kao što je prosjek EU-a ili višom.
U svim zemljama osim u Bugarskoj, koja je dobila najgoru ocjenu, prosječne ocjene zadovoljstva životom bile su iznad 6, što znači da se većina ljudi u EU izjasnila da su više zadovoljni, nego nezadovoljni. Razine zadovoljstva su se neznatno približile tijekom različitih faza ovog istraživanja – što je vjerojatno znak da EU srasta u cjelinu.
Nijemci sve nezadovoljniji
Na posljednja tri mjesta su Bugarska (5,6) Njemačka (6,5) i Grčka (6,7). Hrvatska je u sredini ljestvice sa prosječnom ocjenom 6,8. Pritom valja naglasiti da je zadovoljstvo životom tijekom proteklih deset godinaje u Grčkoj poraslo za 0,5 bodova. U Bugarskoj je ocjena zadovoljstva 2013. bila samo 4,8 – tako da je bilo više nezadovoljnih nego zadovoljnih. Od tada, se ova vrijednost poboljšala za čak za 0,8 bodova.
U Hrvatskoj je stupanj zadovoljstva u deset godina članstva u Europskoj uniji također porastao: za 0,5 bodova sa tadašnjih 6,3 na sadašnjih 6,8.
S druge strane, Njemačka se značajno pogoršala. Kod Nijemaca je zadovoljstvo životom opalo za 0,8 bodova – što je najveći pad među svim zemljama EU-a.
A na samom vrhu najzadovoljnijih je Švicarska s prosječnom ocjenom 8,0 – zemlja koja nije članica EU-a, ali se često pojavljuje u studijama Eurostata.
Najviša ocjenu od zemalja EU-a je dobila Austrija (7,9). Slijede Finska, Poljska i Rumunjska (svaka po 7,7), Belgija i Nizozemska (obje po 7,6). Građani Cipra su zabilježili najveći porast zadovoljstva u EU-u s povećanjem od 1,0 boda na 7,2.
Obrazovaniji su zadovoljniji
Eurostat je razmatrao i posebne čimbenike koji život mogu učiniti prijatnijim, ili ga zagorčati.
Tako su primjerice odvojeno tražene informacije o materijalnim uvjetima života kao što su prihodi ili stanovanje, zdravlje, obrazovanje i sigurnopst. I teme poput koje se tiču kvalitete slobodnog vremena, aktivnosti s drugim ljudima i društvene kohezije takođe su igrali ulogu u studiji Eurostata, ali ti podaci još nisu u potpunosti objavljeni.
Upadljivo je da su u svim zemljama EU-a ljudi sa višim stupnjem obrazovanja sretniji od onih sa nižim. Ova razlika je najveća u Slovačkoj (1,6 bodova između osoba bez škole i onih s fakultetom), Rumunjskoj i Bugarskoj (po 1,5 boda).
Osim toga, u većini zemalja mlađi (15-29 godina) su zadovoljniji životom od starijih sa 65 i više godina: samo je u Skandinaviji, Irskoj, Nizozemskoj i Luksemburgu obratno.
