Nema više opravdanja za preskupu hranu u BiH, pošto su se cijene goriva približile iznosima koje smo imali prije sukoba u Ukrajini, a koji je bio okidač za poskupljenja brojnih proizvoda.

Poručuju to borci za zaštitu potrošača u BiH, a ekonomisti na to dodaju da su cijene u BiH odavno trebale ići ka dolje, i to u značajnom procentu.

Računica je jasna – prema podacima Agencije za statistiku BiH, u veljači prošle godine dizel i benzini su, u prosjeku, koštali 2,50 KM po litru.

Danas, na dijelu benzinskih pumpi, cijene su čak i niže od tog iznosa, pa se dizel u Banjaluci može točiti već za 2,45 KM. Prosjek je, istina, nešto iznad toga, ali su najave za naredne dane optimistične.

“Na benzinskim pumpama u Srpskoj dizel je pojeftinio za dodatnih pet feninga po litru, a novi pad cijena, za isti iznos, očekuje se do kraja vikenda”, rekao je Jovica Vučković, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, dizel košta od 2,44 do 2,55, u zavisnosti od regije, a benzinu se cijena nije mijenjala i on košta od 2,49 do 2,59.

Vučković tvrdi da distributeri prate trend na burzi i odmah potom vrše korekcije, a u okviru marži koje su propisane.

“Ja očekujem dodatni pad od najmanje pet feninga do kraja vikenda”, naglasio je Vučković za “Nezavisne novine”.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne, kaže da više ne postoji opravdanje za previsoke cijene hrane.

Talas poskupljenja na ovim prostorima se, podsjeća, već godinama pravda povećanjem cijena goriva, iako naftni derivati, tvrdi, uopće ne utiču na neke gospodarske grane, a na neke jako malo.

“Morala bi država uzeti više stvari u svoje ruke i češće kontrolirati bar osnovne životne namirnice i sankcionirati i trgovce i proizvođače koji ostvaruju ekstradobit u ovim vremenima koja nisu sjajna za 90 posto građana BiH”, rekao je Arnautović za “Nezavisne novine”.

Ekonomista Igor Gavran kaže da su cijene odavno morale ići ka dolje. Smatra da ekstraprofit ostvaruju trgovci, distributeri i ostali koji najvećim dijelom utiču na formiranje previsokih cijena u maloprodaji.

Kako ističe, nedavna analiza Hrvatske narodne banke za njihovo tržište je pokazala da je oko 60 posto inflacije u 2022. uzrokovano povećanim profitom kompanija, odnosno da je na početku impuls vanjskih faktora poput rata u Ukrajini i rasta cijena energenata masovno zloupotrijebljen i da su kupci praktično opljačkani.

“Vjerujem da je isti ili sličan omjer bio prisutan i u BiH, a sada kada su cijene energenata pale, kao i cijene drugih uvoznih sirovina poput žitarica, ulja i ostalih osnovnih prehrambenih proizvoda i repromaterijala, taj omjer je dodatno pogoršan i mislim da je sada ekstraprofit i zloupotreba situacije dominantan, ako ne i jedini, razlog zašto su cijene ovakve kakve jesu, a ne mnogo niže i zašto neke još uvijek rastu”, kazao je Gavran za “Nezavisne novine”.

Dodaje da ima i pozitivnih primjera da su neki proizvodi, poput, recimo, jestivog ulja, nedavno pojeftinili i približili se ranijim cijenama barem donekle, ali u većini slučajeva nije tako i cijene su nerealno visoke.

“Pošto očito nema spremnosti onih koji čine zloupotrebe da cijene spuste na razuman nivo, mislim da je jedino efikasno rješenje djelovanje vlasti – ili administrativnim limitiranjem maksimalnih cijena za veliki broj proizvoda, ili inspekcijskim utvrđivanjem i sankcioniranjem zloupotreba, ili posebnim oporezivanjem ekstraprofita i dobiti ostvarene na ovaj način i time pritiskom da se cijene smanje posredno, ili korištenjem robnih rezervi za nabavku jeftinije robe direktno od proizvođača i onda njen plasman na tržište po nižim cijenama koji bi konkurentskim pritiskom natjerao i ostale da ih smanje”, poručuje Gavran.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u veljači prošle godine, kada smo, dakle, imali cijene goriva približne današnjim, litar mlijeka koštao je 1,5 KM, a u međuvremenu je cijena skočila na oko 2,5 KM.

Kilogram kruha od pšeničnog brašna otišao je sa 2,6 na 3,4, a svinjetina s kostima sa 7,7 na 10,7 KM. Deset jaja, umjesto tri, plaćamo četiri marke, a za kilogram šećera, umjesto 1,6 KM, potrebno je izdvojiti 2,3 marke, pišu Nezavisne.

Nema više opravdanja za preskupu hranu u BiH, pošto su se cijene goriva približile iznosima koje smo imali prije sukoba u Ukrajini, a koji je bio okidač za poskupljenja brojnih proizvoda.

Poručuju to borci za zaštitu potrošača u BiH, a ekonomisti na to dodaju da su cijene u BiH odavno trebale ići ka dolje, i to u značajnom procentu.

Računica je jasna – prema podacima Agencije za statistiku BiH, u veljači prošle godine dizel i benzini su, u prosjeku, koštali 2,50 KM po litru.

Danas, na dijelu benzinskih pumpi, cijene su čak i niže od tog iznosa, pa se dizel u Banjaluci može točiti već za 2,45 KM. Prosjek je, istina, nešto iznad toga, ali su najave za naredne dane optimistične.

“Na benzinskim pumpama u Srpskoj dizel je pojeftinio za dodatnih pet feninga po litru, a novi pad cijena, za isti iznos, očekuje se do kraja vikenda”, rekao je Jovica Vučković, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, dizel košta od 2,44 do 2,55, u zavisnosti od regije, a benzinu se cijena nije mijenjala i on košta od 2,49 do 2,59.

Vučković tvrdi da distributeri prate trend na burzi i odmah potom vrše korekcije, a u okviru marži koje su propisane.

“Ja očekujem dodatni pad od najmanje pet feninga do kraja vikenda”, naglasio je Vučković za “Nezavisne novine”.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne, kaže da više ne postoji opravdanje za previsoke cijene hrane.

Talas poskupljenja na ovim prostorima se, podsjeća, već godinama pravda povećanjem cijena goriva, iako naftni derivati, tvrdi, uopće ne utiču na neke gospodarske grane, a na neke jako malo.

“Morala bi država uzeti više stvari u svoje ruke i češće kontrolirati bar osnovne životne namirnice i sankcionirati i trgovce i proizvođače koji ostvaruju ekstradobit u ovim vremenima koja nisu sjajna za 90 posto građana BiH”, rekao je Arnautović za “Nezavisne novine”.

Ekonomista Igor Gavran kaže da su cijene odavno morale ići ka dolje. Smatra da ekstraprofit ostvaruju trgovci, distributeri i ostali koji najvećim dijelom utiču na formiranje previsokih cijena u maloprodaji.

Kako ističe, nedavna analiza Hrvatske narodne banke za njihovo tržište je pokazala da je oko 60 posto inflacije u 2022. uzrokovano povećanim profitom kompanija, odnosno da je na početku impuls vanjskih faktora poput rata u Ukrajini i rasta cijena energenata masovno zloupotrijebljen i da su kupci praktično opljačkani.

“Vjerujem da je isti ili sličan omjer bio prisutan i u BiH, a sada kada su cijene energenata pale, kao i cijene drugih uvoznih sirovina poput žitarica, ulja i ostalih osnovnih prehrambenih proizvoda i repromaterijala, taj omjer je dodatno pogoršan i mislim da je sada ekstraprofit i zloupotreba situacije dominantan, ako ne i jedini, razlog zašto su cijene ovakve kakve jesu, a ne mnogo niže i zašto neke još uvijek rastu”, kazao je Gavran za “Nezavisne novine”.

Dodaje da ima i pozitivnih primjera da su neki proizvodi, poput, recimo, jestivog ulja, nedavno pojeftinili i približili se ranijim cijenama barem donekle, ali u većini slučajeva nije tako i cijene su nerealno visoke.

“Pošto očito nema spremnosti onih koji čine zloupotrebe da cijene spuste na razuman nivo, mislim da je jedino efikasno rješenje djelovanje vlasti – ili administrativnim limitiranjem maksimalnih cijena za veliki broj proizvoda, ili inspekcijskim utvrđivanjem i sankcioniranjem zloupotreba, ili posebnim oporezivanjem ekstraprofita i dobiti ostvarene na ovaj način i time pritiskom da se cijene smanje posredno, ili korištenjem robnih rezervi za nabavku jeftinije robe direktno od proizvođača i onda njen plasman na tržište po nižim cijenama koji bi konkurentskim pritiskom natjerao i ostale da ih smanje”, poručuje Gavran.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u veljači prošle godine, kada smo, dakle, imali cijene goriva približne današnjim, litar mlijeka koštao je 1,5 KM, a u međuvremenu je cijena skočila na oko 2,5 KM.

Kilogram kruha od pšeničnog brašna otišao je sa 2,6 na 3,4, a svinjetina s kostima sa 7,7 na 10,7 KM. Deset jaja, umjesto tri, plaćamo četiri marke, a za kilogram šećera, umjesto 1,6 KM, potrebno je izdvojiti 2,3 marke, pišu Nezavisne.