NATO savez je Vilnius pretvorio u tvrđavu branjenu naprednim naoružanjem kako bi se zaštitilo američkog predsjednika Joe Bidena i druge vođe bloka, koji se idući tjedan sastaju svega 32 kilometra daleko od bodljikave žice na granici s ruskom saveznicom Bjelorusijom.
Šesnaest članica NATO-a je poslalo ukupno oko 1000 vojnika kako bi štitili samit 11. i 12. srpnja, koji će se odvijati samo 151 kilometar od Rusije. Mnoge države također šalju napredne sustave protuzračne obrane koji baltičkim zemljama nedostaju.
“Bilo bi više nego neodgovorno da naše nebo bude nezaštićeno dok stižu Biden i vođe 40 zemalja”, rekao je litavski predsjednik Gitanas Nauseda.
Baltičke zemlje Litva, Estonija i Latvija, koje su nekoć bile pod upravom Moskve, a sada su članice NATO-a i Europske unije, troše preko dva posto BDP-a na obranu, što je više od većine drugih saveznica.
Međutim, za regiju s otprilike šest milijuna stanovnika, to nije dovoljno da bi se održavale velike vojske, ulagalo u vlastite borbene mlazne zrakoplove ili naprednu protuzračnu obranu.
Njemačka je rasporedila 12 protuzračnih raketnih sustava Patriot, koji se koriste za presretanje balističkih i krstarećih projektila ili borbenih zrakoplova.
Španjolska je poslala sustav protuzračne obrane NASAMS, Francuska šalje haubice Caesar te je zajedno s Finskom i Danskom premjestila borbene mlažnjake u Litvu, a s Velikom Britanijom osigurala oružje za borbu protiv bespilotnih letjelica.
Poljska i Njemačka su poslale specijalne postrojbe ojačane helikopterima. Druge zemlje šalju opremu radi obrane od potencijalnih kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih napada. Saveznički napori za zračnu sigurnost tijekom samita za litavskog predsjednika znače da NATO treba hitno postaviti stalnu zračnu obranu u baltičkim zemljama.
“Razmišljamo o tome što će se dogoditi nakon što samit završi i surađivat ćemo sa saveznicima kako bismo stvorili rotirajuću silu za neprestanu zračnu zaštitu”, rekao je Nauseda novinarima.
‘Nemaju hrabrosti’
Mještani iz sela blizu granice s Bjelorusijom su za Reuters rekli da se osjećaju sigurno unatoč ponudi ruske saveznice da primi plaćeničku skupinu Wagner i da na svom teritoriju rasporedi rusko nuklearno oružje.
“Mislite li da bi Wagner ili Bjelorusija mogli napasti Litvu, koja je u NATO-u? Nemaju hrabrosti. NATO je NATO, a mi se osjećamo sigurno jer smo u NATO-u. Zašto bismo se bojali tih Bjelorusa?”, rekao je 67-godišnji Edvar Rynkun u selu Kaniukai, koje je od Bjelorusije udaljeno jedan kilometar.
“Kad bi Litva bila sama, drukčije bih se osjećala. Da nema članstva u NATO-u, stvari bi ovdje već mogle biti iste kao u Ukrajini”, dodala je Elena Tarasevic (55), Rynkunova susjeda.
Osam raketnih sustava Patriot, kojima upravljaju Nijemci, raspoređeno je u zračnoj luci u litavskom glavnom gradu, a cijevi su im uperene prema ruskom Kalinjingradu. Druga dva su usmjerena prema Bjelorusiji. Svi sustavi funkcioniraju od petka ujutro.
“Znate gdje ste geografski smješteni i znate veoma dobro odakle dolazi prijetnja”, rekao je pukovnik Steffen Lieb, zapovjednik raspoređenih sustava Patriot.
“Litva je od nas zatražila zaštitu samita, a NATO je također zamolio Njemačku za pomoć. Ovo je naš odgovor”, dodao je.
‘Situacija napeta’
Litva je utrostručila broj graničara na bjeloruskoj i ruskoj granici preko ljeta, a pojačani su službenicima iz Latvije i Poljske. Dvije zemlje su također poslale policiju kako bi pomogla u ophodnji u Vilniusu.
“Pripremamo se za razne provokacije”, rekao je šef graničara Rustamas Liubajevas. Dodao je da se boji valova migranata na granici, nezakonitih prelazaka ili vojnih vozila koja se pojavljuju na granici bez objašnjenja.
Tisuće bliskoistočnih migranata je prešlo bjelorusku granicu 2021., za što su Litva i Europska unija optužile Minsk, koji to poriče. Broj prelazaka je otad splasnuo.
“Situacija je zaista veoma napeta zbog agresije Rusije protiv Ukrajine. Stoga je (zaštita granice) već bila na veoma, veoma visokoj razini (prije samita)”, kazao je Liubajevas.
Granične kontrole na litavskoj granici s Poljskom i Latvijom, članicama Europske unije, ponovno su uvedene radi samita.
Gradonačelnik Vilniusa je predložio građanima da ne budu u gradu jer će veliki dijelovi u središtu biti zatvoreni zbog samita.
