U Hrvatsku je stigla, “Žuta hrđa”. Rijetka bolest pšenice koja uništava urod.
“Ja sam prije četiri dana tretirao, međutim to se proširilo u dva, tri dana strahovito. Kad prođete traktorom, traktor se žuti kao da ste ga prebojali ili bacili žute prašine”, opisao je poljoprivrednik Ivan Mandić za Dnevnik.hr.
Već je sada potpuno sigurno da će urod biti manji za oko 30 posto. A ako se bolest ne bude tretirala, procjena je još drastičnija. 50 posto.
“Žuta hrđa zapravo je gljivica koja napada list pšenice. A list je zadužen za davanje energije putem fotosinteze. Ovakav žuti list to ne može činiti. A bez energije nema ni ploda.”
Topla i vlažna zima pogodovala je gljivici za čije će tretiranje poljoprivrednici morati potrošiti velik novac jer takvo liječenje pšenice puno košta. A osim što će je svakako biti manje – hrvatskoj pšenici – cijena pada. Poljoprivrednici se u očaju pitaju, kako je onda moguće da poskupljuje kruh?
“Apsolutno ne razumijemo zašto je ona toliko niska? Brašno dolazi jeftino, ništa u lancu ne pojeftinjuje, samo je naša pšenica otišla za kunu dolje u odnosu na godinu prije”, komentira Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Pšenice Hrvatska proizvodi tri puta više nego što su nam potrebe, no izvoza će ove godine biti manje. A manje prinosa znači – manje prihoda.
“Imaš troškove rada i svega. Nabijaju se troškovi pogotovo što su osjetno poskupjela sredstva zaštite. To je prošle godine bilo u pola cijene”, kaže Mandić koji musli da zbog toga ove godine, na pšenici zarade neće biti.
“Zarade u proizvodnji pšenice niti jedan poljoprivrednik ove godine neće imati. Upoznali smo Ministarstvo poljoprivrede prvenstveno zbog uvoza ukrajinskog brašna. I problema s ukrajinskom pšenicom da se intervenira. Bilo bi dobro, najbolje zabraniti uvoz tih roba iz trećih zemalja”, poručuje Brlošić.
A zbog “Žute hrđe”, poljoprivrednici će od ministarstva tražiti i povoljne kredite, jer ove godine, govore, neće propasti samo usjevi već i, ionako malobrojna obiteljska gospodarstva.
Pitali smo i ministarstvo poljoprivrede jesu li upoznati s ovim problemom – evo što kažu.
“Šteta od ove bolesti su 20-30 posto na usjevima. Ona je 2014. bila zadnji put evidentirana u RH kada je zahvatila podravski dio Hrvatske sve do zapadnog Srijema kada su štete bile baš ovolike, znači 20-30 posto”, poručio je Tugomir Majdak.
“Vjerujemo da je velik broj poljoprivrednika zaštitio u T1 tretiranju nakon pojave vlatanja svoj usjev, a ukoliko to do sada nisu učinili onda do klasanja to još mogu učiniti, dakle zaštitnim sredstvima protiv ove bolesti”, dodao je.
