Najveći svjetski ledenjak se pokrenuo nakon što je 30 godina bio priljubljen uz oceansko dno voda Antarktike, javlja BBC.

Ledenjak nazvan A23a, odvojio se 1986. od obale Antarktike te se vrlo brzo usidrio u Weddellovom moru Južnog oceana, postavši u stvari ledenim otokom.

S površinom od gotovo 4000 četvornih kilometara, skoro je dvostruko veći od šireg područja Londona.

Prošle godine je ubrzano plutao, a sada samo što nije izašao iz antarktičkih voda.

A23a je divovski ledenjak, ali ne impresionira samo veličinom. Ta ledena ploče debela je oko 400 metara, dok je, za usporedbu, najviši neboder u Europi, London Shard, visok tek 310 metara.

A23a je bio dio ledene mase koja se odvojila od Filchnerove ledene barijere Bijelog kontinenta. Na njemu je nekada bila sovjetska istraživačka postaja.

Znanstvenici njegovo kretanje objašnjavaju riječima da je “došlo vrijeme”.

– Bio je pričšvršćen za dno oceana od 1986., ali se naposljetku dovoljno smanjio da oslabi i počne se kretati. Prvo kretanje je zabilježeno 2020., rekao je dr. Andrew Fleming iz Britanskog instituta za Antarktiku.

Nošen vjetrom i morskim strujama, A23a sada prolazi uz sjeverni vrh Antarktičkog poluotoka.

Ledene sante se tradicionalno nazivaju prema antarktičkim kvadrantima u kojem su prvotno bile uočene, zatim dobiju sekvencijalni broj, a ako ledena santa pukne, sekvencijalno slovo.

Najveći svjetski ledenjak se pokrenuo nakon što je 30 godina bio priljubljen uz oceansko dno voda Antarktike, javlja BBC.

Ledenjak nazvan A23a, odvojio se 1986. od obale Antarktike te se vrlo brzo usidrio u Weddellovom moru Južnog oceana, postavši u stvari ledenim otokom.

S površinom od gotovo 4000 četvornih kilometara, skoro je dvostruko veći od šireg područja Londona.

Prošle godine je ubrzano plutao, a sada samo što nije izašao iz antarktičkih voda.

A23a je divovski ledenjak, ali ne impresionira samo veličinom. Ta ledena ploče debela je oko 400 metara, dok je, za usporedbu, najviši neboder u Europi, London Shard, visok tek 310 metara.

A23a je bio dio ledene mase koja se odvojila od Filchnerove ledene barijere Bijelog kontinenta. Na njemu je nekada bila sovjetska istraživačka postaja.

Znanstvenici njegovo kretanje objašnjavaju riječima da je “došlo vrijeme”.

– Bio je pričšvršćen za dno oceana od 1986., ali se naposljetku dovoljno smanjio da oslabi i počne se kretati. Prvo kretanje je zabilježeno 2020., rekao je dr. Andrew Fleming iz Britanskog instituta za Antarktiku.

Nošen vjetrom i morskim strujama, A23a sada prolazi uz sjeverni vrh Antarktičkog poluotoka.

Ledene sante se tradicionalno nazivaju prema antarktičkim kvadrantima u kojem su prvotno bile uočene, zatim dobiju sekvencijalni broj, a ako ledena santa pukne, sekvencijalno slovo.