Izvoz piletine iz Bosne i Hercegovine u osam mjeseci ove godine zabilježio je pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok proizvođači upozoravaju da bi zbog rasta cijena kukuruza i stočne hrane cijena piletine na domaćem tržištu mogla porasti u narednom razdoblju.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, u prvih osam mjeseci ove godine izvezeno je 4.157.776 kilograma piletine, u vrijednosti od 21.112.371 KM.
U istom razdoblju prošle godine izvezeno je 5.465.976,84 kilograma piletine, ukupne vrijednosti 25.519.999,99 KM.
To znači da je izvoz u prvih osam mjeseci ove godine količinski manji za oko 1,31 milijun kilograma, dok je vrijednost izvoza smanjena za oko 4,41 milijun KM u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Velibor Popović, predsjednik Koordinacijskog odbora za peradarstvo u BIH, za “Nezavisne novine” je rekao da je pad izvoza prvenstveno posljedica četveromjesečne zabrane izvoza na tržište Europske unije, uvedene zbog ptičje gripe.
“U to vrijeme definitivno je bilo viškova na domaćem tržištu, a zamrzavanje robe je još jedan dio tog problema koji još nije u potpunosti riješen. To je glavni razlog pada izvoza. Međutim, otkako je izvoz ponovno odobren, negdje u lipnju, sve ide po planu i izvoz se kontinuirano provodi”, rekao je Popović.
Prema njegovim riječima, kretanje cijena sirovina i stočne hrane moglo bi utjecati na cijene mesa u narednom razdoblju.
“Hoće li doći do povećanja, sada je veliko pitanje. S obzirom na ovo sušno razdoblje, prema informacijama s burze, cijene kukuruza i pšenice u okolnom području već blago rastu. To će generirati buduće cijene”, rekao je Popović.
Dodao je da bi rast cijena žitarica mogao dovesti i do povećanja cijena stočne hrane, što bi, kako je istaknuo, moglo utjecati i na cijene pilića.
„Stoga bi cijene mogle porasti. Za nas stočna hrana čini gotovo 70 posto, odnosno točno 70 posto cijene koštanja žive vage. To je jednostavno tehnologija proizvodnje. Ako cijene stočne hrane porastu, logično je da ćemo imati utjecaje koji mogu dovesti do povećanja cijena“, rekao je Popović.
Ističe da je trenutno teško predvidjeti kretanje cijena, posebno s obzirom na prinose kukuruza u zemljama iz kojih se najviše opskrbljuje BIH.
„Uglavnom smo ovisni o Srbiji kada je u pitanju kukuruz. Prema informacijama koje imamo, ni tamo prinosi nisu onakvi kakvi se očekuju. Situacija nije obećavajuća. Imali smo sušno razdoblje i poljoprivrednici već razmišljaju o tome kako će osigurati dovoljno hrane za stoku“, zaključio je Popović.
Edin Jabandžić, izvršni direktor mesne industrije “Madi” iz Tešnja, ističe da je zabrana izvoza u prethodnom razdoblju uzrokovala ozbiljne probleme proizvođačima, jer je dio robe ostao na domaćem tržištu.
“Cijena je stabilna i već neko vrijeme kontinuirano je na istoj razini, tako da nema posebnih naznaka da će se nešto značajno promijeniti. Kad su u pitanju cijene, možemo znati da je pileći file uvijek najskuplji. Trenutno košta oko 13 do 14 maraka”, rekao je Jabandžić.
Upozorio je i na problem uvoza pilećeg mesa, navodeći da dio proizvoda koji se uvozi za potrebe prerade, prema njegovim riječima, na kraju završi prodati kao proizvod za konačnu potrošnju.
„Dio piletine koji se uvozi u Bosnu i Hercegovinu u svrhu prerade ne bi se smio puštati na tržište kao proizvod za daljnju konzumaciju. To je kršenje zakona, ali i obmanjivanje kupca, jer se radi o sirovini koja je uvezena radi daljnje prerade, a na kraju nekako završi u konačnoj prodaji. Protiv toga mi kao proizvođači kontinuirano prosvjedujemo. Nismo protiv uvoza, ali smo protiv činjenice da se taj uvoz koristi u druge svrhe osim onih za koje je prvobitno namijenjen, a to je daljnja prerada“, rekao je Jabandžić.
Kada je riječ o uvozu, BIH je u osam mjeseci ove godine uvezla 7.583.614,61 kilogram piletine, čija je ukupna vrijednost, uključujući carine, iznosila 33.444.167 KM.
U istom razdoblju prošle godine uvezeno je 9.396.097,42 kilograma piletine, u vrijednosti od 45.091.392 KM.
Prema podacima UIO-a BiH, najviše piletine uvezeno je iz Srbije, Turske, Hrvatske i Slovenije.
