Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, trećega zaredom pa su u jednom trenutku zaronile na najniže razine u godinu i pol dana, jer su središnje banke dodatno povećale kamate, što će usporiti rast gospodarstava i potražnje za ‘crnim zlatom’.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 5,3 posto, na 75,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 7,1 posto, na 71,34 dolara.
To je već treći tjedan zaredom kako su cijene pale, što nije zabilježeno još od lanjskog studenoga, pri čemu su u jednom trenutku zaronile na najniže razine od kraja 2001. godine.
Posljedica je to zabrinutosti trgovaca u vezi potražnje, s obzirom da su prošloga tjedna američka i europska središnja banka ponovno povećale kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.
Tim zaoštravanjem monetarne politike, koje traje od početka prošle godine, središnje banke pokušavaju suzbiti inflaciju, što znači usporiti rast potražnje i gospodarstva.
A to, pak, znači i slabljenje potražnje za naftom.
Zabrinutosti za potražnju posljedica su, također, krize nekoliko regionalnih američkih banaka, čija bi propast negativno utjecala na najveće svjetsko gospodarstvo.
“Umjesto fundamenata, prodajnu pomamu je prošloga tjedna potaknula zabrinutost za potražnju zbog rizika od recesije i napetosti u američkom bankarskom sektoru”, rekao je PVM-ov analitičar tržišta nafte Stephen Brennock.
Trgovci su se nadali da će oporavak kineskog gospodarstva, nakon ukidanja restriktivnih covid mjera, potaknuti potražnju za naftom.
No, to se samo djelomice ostvarilo jer oporavak nije tako snažan kao što se očekivalo.
Podršku tržištu pružaju, pak, špekulacije o mogućem daljnjem smanjenju proizvodnje Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznica kako bi se uravnotežilo tržište i podržale cijene.
Nakon pada tri tjedna zaredom, cijene su nafte u znatnom minusu od početka godine. Na londonskom je tržištu cijena barela u odnosu na početak godine pala oko 12, a na američkom oko 11 posto.
