Kako bi se podigla svijest javnosti o mucanju, komunikacijskom poremećaju s kojim se bori 80 milijuna ljudi na svijetu, u Zagrebu će se 22. listopada osvijetliti Meštrovićev paviljon tirkiznom bojom u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o mucanju.
Kod mucanja dolazi do prekida u tečnosti govora zbog ponavljanja glasova, riječi, produživanja glasova ili zastoja.
Unatoč desetljećima istraživanja, ne postoji jedinstven odgovor na pitanje o uzroku mucanja, ali se mnogo zna o čimbenicima u području genetike, neurofiziologije, dječjeg razvoja i obiteljske dinamike koji doprinose nastanku mucanja, ističe Odsjek za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
Prilikom govornih pokušaja, kod mucanja se nerijetko mogu uočiti različiti pokreti lica ili tijela.
Osim govornih netečnosti koje slušatelji lako uočavaju, sastavni dio mucanja su i različite emocije od straha i srama do anksioznosti.
Ono se najčešće javlja u predškolskoj dobi, najviše oko treće godine. Do kasnog djetinjstva kod tri četvrtine djece mucanje će se povući, a kod jedan posto djece mucanje ostaje dugotrajni problem.
Na svijetu muca jedan posto odraslih, odnosno 80 milijuna ljudi.
Najbolja prevencija je rana logopedska intervencija. Poznato je da se mucanje javlja tri do četiri puta češće kod muškog spola, iako je kod djece omjer 2:1.
Mnoga djeca i odrasle osobe koje mucaju često se susreću s predrasudama, zadirkivanjem i nerazumijevanjem okoline.
Kod mnogih poznatih osoba zabilježeno je mucanje, kao što su: Emily Blunt, James Earl Jones, John Stossel, Bill Walton, Mel Tillis, Winston Churchill, Marilyn Monroe, Carly Simon, Annie Glenn, Ken Venturi, Bob Love, John Updike, King George VI.
U Hrvatskoj od poznatih mucaju Gibonni, Dino Rađa, Slaven Bilić, Ivo Karlović i Darko Rundek.
