Sliku Bois de Boulogne Avenue (1916.), jednog od najvažnijih francuskih modernista, podrijetlom Nizozemca, Kees van Dongena (1877-1968), koja prikazuje slavnu parišku manekenku Marcelle Léoni, posjetitelji će moći vidjeti na štandu M.T. Abraham Grupe na 25. Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru.

Kees van Dongen jedan je od najznačajnijih slikara fovizma. Karijeru je istinski počeo graditi u Parizu izlažući s impresionistima. Međutim, vrlo brzo upoznaje najveća imena fovizma te je čak izlagao s Die Brücke, znakovitom skupinom slikara ekspresionista, priopćeno je iz M.T. Abraham Grupe.

Kako se dodaje, Kees van Dongen s entuzijazmom je reagirao na rane fovističke impulse i počeo je raditi u tom revolucionarnom stilu 1905./06. godine. Slike iz tog razdoblja imaju intenzivan kolorit i lelujavu formu, ali ga teme izdvajaju iz fovističkoga stvaralačkog kruga.

Slavu je stekao kao jedan od boema umjetnika Pariške škole jer je dosta vremena provodio u noćnim barovima na Montmartreu, a žene iz toga društvenog kruga često su bile heroine njegovih portreta ili žanr scena.

Na slici Bois de Boulogne Avenue, avenija u Parizu, gdje je i sam slikar živio u jednom razdoblju života, portretira Marcelle Léoni. Bujno zelenilo avenije, koju Parižani jednostavno zovu Le bois, poslužilo je kao pozadina portretu ove šarmantne mlade dame.

Van Dongen se preselio u Bois de Boulogne 1916., na vrhuncu rata, i živio na adresi 29. Villa Saïd, na kojoj se danas nalazi komemorativna ploča.

Umjetnik je sreo mladu Nizozemku Marcelle 1913. u odmaralištu Villessur-Mer i portretirao je nekoliko puta, uvijek je obdarujući velikim očima lutke i zavodljivim crvenim usnama.

”S nekoliko poteza kistom umjetnik je otkrio njezinu ljepotu, značajno uvećavajući velike oči na malenom dražesnom licu. Ta je kontradikcija bila njegova snaga jer je bio očaran ženskom privlačnošću”.

Krhka i elegantna djevojka gotovo dječje građe hipnotizira pogledom koji šalju prenaglašene oči, dok njezina olovnobijela put i olovnobijela prozirna haljina s visokom i bogatom kragnom te rozim šeširom čitav prikaz osnažuju u iluzionističkom smislu.

Pozadinski pejzaž Pariza u kolorističkom pogledu pravi ravnotežu na slici te unosi lakoću, mekoću i čulnost u čitav prikaz, zaključeno je u priopćenju.

Sliku Bois de Boulogne Avenue (1916.), jednog od najvažnijih francuskih modernista, podrijetlom Nizozemca, Kees van Dongena (1877-1968), koja prikazuje slavnu parišku manekenku Marcelle Léoni, posjetitelji će moći vidjeti na štandu M.T. Abraham Grupe na 25. Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru.

Kees van Dongen jedan je od najznačajnijih slikara fovizma. Karijeru je istinski počeo graditi u Parizu izlažući s impresionistima. Međutim, vrlo brzo upoznaje najveća imena fovizma te je čak izlagao s Die Brücke, znakovitom skupinom slikara ekspresionista, priopćeno je iz M.T. Abraham Grupe.

Kako se dodaje, Kees van Dongen s entuzijazmom je reagirao na rane fovističke impulse i počeo je raditi u tom revolucionarnom stilu 1905./06. godine. Slike iz tog razdoblja imaju intenzivan kolorit i lelujavu formu, ali ga teme izdvajaju iz fovističkoga stvaralačkog kruga.

Slavu je stekao kao jedan od boema umjetnika Pariške škole jer je dosta vremena provodio u noćnim barovima na Montmartreu, a žene iz toga društvenog kruga često su bile heroine njegovih portreta ili žanr scena.

Na slici Bois de Boulogne Avenue, avenija u Parizu, gdje je i sam slikar živio u jednom razdoblju života, portretira Marcelle Léoni. Bujno zelenilo avenije, koju Parižani jednostavno zovu Le bois, poslužilo je kao pozadina portretu ove šarmantne mlade dame.

Van Dongen se preselio u Bois de Boulogne 1916., na vrhuncu rata, i živio na adresi 29. Villa Saïd, na kojoj se danas nalazi komemorativna ploča.

Umjetnik je sreo mladu Nizozemku Marcelle 1913. u odmaralištu Villessur-Mer i portretirao je nekoliko puta, uvijek je obdarujući velikim očima lutke i zavodljivim crvenim usnama.

”S nekoliko poteza kistom umjetnik je otkrio njezinu ljepotu, značajno uvećavajući velike oči na malenom dražesnom licu. Ta je kontradikcija bila njegova snaga jer je bio očaran ženskom privlačnošću”.

Krhka i elegantna djevojka gotovo dječje građe hipnotizira pogledom koji šalju prenaglašene oči, dok njezina olovnobijela put i olovnobijela prozirna haljina s visokom i bogatom kragnom te rozim šeširom čitav prikaz osnažuju u iluzionističkom smislu.

Pozadinski pejzaž Pariza u kolorističkom pogledu pravi ravnotežu na slici te unosi lakoću, mekoću i čulnost u čitav prikaz, zaključeno je u priopćenju.