Američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini Michael Murphy ponovo je u srijedu apelirao na vlasti u Federaciji BiH da što prije započnu provedbu projekta povezivanja s plinskom mrežom u Hrvatskoj istaknuvši kako je to od ključnog strateškog značaja za energetsku sigurnost i suočavanje s prijetnjama iz Rusije.
Murphy je ovo kazao na otvaranju energetskog foruma BiH koji je u Neumu okupio stručnjake i političare iz te zemlje kako bi razmotrili što je potrebno učiniti na donošenju zakona i osiguranju stabilne proizvodnje i opskrbe energijom.
Američki je veleposlanik upozorio kako BiH hitno mora pronaći odgovore na pitanja koja uključuju energetsku tranziciju ali i odgovor na prijetnje koje proistječu iz ruskog utjecaja odnosno ucjena u opskrbi prirodnim plinom.
“Pod hitno je potrebno diverzificirati energetske izvore kako bi izbjegli ruske utjecaje”, kazao je Murphy pojašnjavajući kako se to odnosi prije svega na realizaciju projekta Južne interkonekcije odnosno povezivanja plinske mreže u BiH s onom u Hrvatskoj iz pravca Zagvozda ka Posušju i dalje kroz Hercegovinu.
O nužnosti provedbe tog projekta u BiH odavno postoji načelna suglasnost jer ta zemlja sada u cijelosti ovisi o ruskom plinu koji se dobavlja preko samo jednog plinovoda iz pravca Srbije no spor je nastao zbog nesuglasja o tome hoće li projekt izvoditi postojeća tvrtka BH-Gas sa sjedištem u Sarajevu ili pak potpuno nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.
Prvu opciju uz snažnu potporu SAD zagovara bošnjačka strana dok je HDZ BiH predvođen Draganom Čovićem predložio zakon kojom bi se uspostavila nova tvrtka pod nazivom “Južna interkonekcija d.d.” sa sjedištem u Mostaru.
O tom zakonu još nema dogovora među partnerima u vlasti na federalnoj razini a veleposlanik Murphy je u srijedu kazao se novi zakon mora hitno donijeti te je lokalne političare u BiH pozvao da prestanu blokirati taj projekt.
“Sada je vrijeme za djelovanje”, kazao je Murphy.
Predsjednik vlade Federacije BiH Nermin Nikšić koji je ujedno i čelnik SDP BiH kazao je u Neumu kako se čini da se veleposlanici više od lokalnih političara trude da BiH ispuni obveze koje je sama preuzela.
“Na žalost u BiH se ni u čemu ne može pobjeći od politizacije pa svatko gleda neke svoje interese zbog čega trpe rješenja koja bi svima bila korisna”, kazao je Nikšić ističući kako je i projekt Južne interkonekcije nepotrebno ispolitiziran.
Pojasnio je da u tom srazu različitih interesa njegov prioritet ostaje očuvati jedinstveno vlade a vjeruje kako su u njoj danas ipak nešto bliže zakonskom rješenju koje bi omogućilo izgradnju plinovoda prema Hrvatskoj.
“Na to ipak ne možemo čekati unedogled i moramo što prije doći do rješenja kako bi se osigurao još jedan izvor prirodnog plina za BiH”, kazao je Nikšić.
Njemački veleposlanik u BiH Thomas Fitschen potvrdio je u Neumu kako je i njegova zemlja izravno zainteresirana za energetsku sigurnost BiH ali i cijelog zapadnog Balkana.
Pojasnio je da je upravo stoga vlada u Berlinu državama regije ponudila suradnju kroz projekt energetskog i klimatskog partnerstva vrijednog 1,5 milijardi eura u razdoblju do 2030. godine.
Cilj je primijeniti “zelenu agendu” Europske unije i podržati proces europskih integracija na planu energetske i klimatske politike na zapadnom Balkanu.
Fitschen je istaknuo kako je dostupnost čiste energije središnji kriterij za njemačke tvrtke koje planiraju poslovati u BiH.
