Više od petine gradskog stanovništva Banje Luke izrazilo je želju da se preseli na selo, a da postoji podrška u smislu infrastrukture, organizacije dnevnog zbrinjavanja djece kroz predškolske ustanove na selu, taj broj bi bio višestruko veći.
Pokazalo je to istraživanje koje je rađeno za potrebe Strategije demografskog razvoja Banjaluke, kazao je za BUKU demograf Aleksandar Čavić, rukovoditelj tima za izradu strategije.
“S obzirom na to da smo utvrdili kako postoji jasno opredjeljenje i želja Banjalučana da žive izvan onoga što kolokvijalno zovemo grad, te da mnogi imaju parcele u prigradskim ili ruralnim područjima, jasno je da se mora pretpostaviti da kompletnu priču mogu dovršiti besplatno ili uz minimalne troškove što ih kvalificira za podizanje kredita za izgradnju kuće. Prema tadašnjim informacijama, kuća se mogla sagraditi za 50.000 do 60.000 KM, a uz to je morala biti opremljena za stanovanje. No, ako mladi ljudi ne mogu napraviti projekt, ako ne mogu skupiti novac “za papire”, ne mogu se kvalificirati za kredit od 50.000 KM kod banke. A bilo bi još bolje kada bi mogli ostvariti pravo na nekretninu, jer bi onda broj onih koji bi odabrali selo za život bio puno veći“, pojasnio je Čavić.
Bijeljina na primjer
S obzirom da je krajem ožujka Skupština grada usvojila Nacrt strategije demografskog razvoja Banjaluke za razdoblje do 2030. godine, koja uključuje mjere za razvoj i unaprjeđenje kapaciteta sela kao destinacije za život gradskog stanovništva Banjaluke, za nadati se da će i Banjaluka slijediti primjer Bijeljine, koja je trenutno jedini grad u BiH koji pomaže mladim bračnim parovima da steknu nekretnine na selu.
Za ovu namjenu iz proračuna će biti izdvojen iznos od 50 posto ukupne vrijednosti nekretnina, a ove godine iz gradskog proračuna za ove namjene bit će izdvojeno 100.000 KM.
Do sada je pristiglo osam prijava, a što se tiče uvjeta, mogu se prijaviti svi mladi bračni parovi do 40 godina koji imaju prebivalište na području Grada Bijeljine, a ne posjeduju nekretninu.
Javni poziv neće biti vremenski ograničen, trajat će do utroška planiranih sredstava, a moguća su i dodatna izdvajanja ukoliko bude interesa.
Što je s projektom Vlade RS?
Vlada Republike Srpske najavila je krajem rujna 2020. da će graditi kuće za mlade bračne parove i samohrane roditelje koji žele živjeti na selu.
Međutim, takvu kuću do danas nitko nije dobio.
Kako je rečeno, 2020. godine na natječaj su se mogli javiti mlađi od 30 godina koji imaju zemljište na kojem će graditi kuću, a godinu dana kasnije Ministarstvo obitelji, mladeži i sporta donijelo je novi pravilnik kojim je program proširen.
Potrebno je da jedan od supružnika nije stariji od 35 godina, ima zemljište za izgradnju kuće i nema riješeno stambeno pitanje, dok za samohrane roditelje nema dobnih ograničenja.
Nadalje, ako im Vlada izgradi kuću, moraju se obvezati da će u njoj živjeti najmanje deset godina. U protivnom, ako ga odluče napustiti ili prodati, morat će vratiti uloženi novac.
Iako su iz ministarstva 2021. godine uvjeravali da postoji velik interes za gradnju kuća, ona je, kako je rečeno, odgođena zbog koronavirusa.
Također iste godine premijer Radovan Višković je u NSRS najavio da su rješenje napuštene susjedske kuće.
“Nisam sretan zbog toga, ali posebno u ruralnim područjima imate relativno dobre stanove koji su prazni i nenastanjeni.” Jedno od rješenja mogla bi biti kupnja tih objekata za one koji žele ostati na selu i razvijati svoje gospodarstvo, pogotovo ako je u blizini njihovog posjeda“, rekao je Višković.
Zamolili smo i Ministarstvo obitelji, omladine i sporta RS da nam daju više informacija o ovom projektu, a po prijemu njihovog odgovora isti će biti objavljen.
Ima li života na selima u Bosni i Hercegovini?
Možemo samo nagađati da li je projkat Vlade RS naišao na nezainteresiranost mladih bračnih parova ili je u pitanju nešto drugo.
No, trend odlaska na selo sve je prisutniji u zemljama zapadne Europe, ali i u regijama Slovenije, Hrvatske i Srbije.
Da li je ovakav trend moguć i kod nas, kada znamo da bh. sela doslovno nestaju, tako da se u njih godinama ništa ne ulaže… osim možda pred izbore.
Posebno je loša situacija u selima mnogo udaljenijim od gradova. Desetljećima su zapušteni, bez ikakvih ulaganja, često su bez struje i dobre cestovne komunikacije s drugim mjestima, a zimi, kada ih zatrpa snijeg, mnogi od njih su danima odsječeni od ostatka svijeta.
I sve dok je ovakva situacija, ljudi će, pogotovo oni mlađi s djecom, birati grad, eventualno prigradska sela za život i nastojati zadržati ili naći posao u gradu.
