Okrugli stol u povodu 110. obljetnice rođenja književnika i svećenika fra Janka Bubala održan je u ponedjeljak u Mostaru, u organizaciji Hrvatske akademije za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine (HAZU BIH).

– Ovim skupom slavimo 110. obljetnicu rođenja Janka Bubala. Fra Janko Bubalo je uzoran fratar, redovnik, vrstan pjesnik i svakome čovjeku brat. Kao književnik napisao je sedam zbirki poezije, dvije knjige izabranih pjesama te ”Apokaliptični dani”, kao svojevrstan roman, Tisuću razgovora s Gospom u vidu razgovora s vidiocima itd. Premda je počeo pisati u svojim šezdesetim godinama i od 1973. do 1979. je napisao sedam zbirki pjesma, svojim djelima postao je uzoran predstavnik druge moderne, posebno kruga ”Razlogovaca” koji su se bazirali na misaonosti, filozofičnosti, retoričnosti i slično – rekao je akademik Šimun Musa, tajnik razreda za filološke znanosti, književnost i umjetnost HAZU BIH.

Akademik Musa govorio je o Bubalovom književnom opusu, o njegovoj poeziji kao vrsnom djelu iz razdoblja druge moderne, koja je poznata po tome što se njome napravio otpor prema socijalizmu ili staljinizmu.

– Nakon toga sve više, uz pomoć naših velikih književnika, će se pokazati da se ne može stvarati književno djelo bez slobode – naglasio je akademik Musa.

Predsjednik HAZU BiH Mladen Bevanda posebno se osvrnuo na Bubalovo djelo ”Apokaliptični dani”.

– Želim razjasniti pojam što je to ”Apokalipsa i apokaliptični dani”, zašto se fra Janko odlučio na taj naslov pun simbolike. Četiri su jahača Apokalipse: Kuga, Rat, Glad i Smrt, koje je on dobro u to vrijeme uočio i poslužio se tim naslovom kako bi opisao vrijeme nakon rata. Janko je svjedok, on je martir. Ono što je Bakula radio za franjevačku Provinciju u osmanskom razdoblju, ništa manje nije uradio Janko od 1945. godine pa nadalje – smatra Bevanda te dodaje kako je ”Janko pokazao da se u tom najgorem nevremenu, gdje su glave letjele bez ikakvih kriterija, može ostati dostojanstven, uspravan, ukoliko je čovjek mudar, ukoliko ima duhovnu jačinu i vjeru”.

On ističe kako je fra Janko Bubalo bio pošten čovjek koji se vodio istinom.

– Dužni smo fra Janku, jer nas je zadužio ovom knjigom (Apokaliptično dani), jer bez te knjige mi ne bismo znali neke vrlo važne događaje iz tog vremena. Janko je ljubitelj svog zavičaja, svog naroda, svoga reda i cijele BiH. Na njega mora biti ponosan njegov (franjevački) red, ponosan ovaj kraj, Hrvati i svi drugi – zaključio je akademik Bevanda.

Janko Bubalo, franjevac, pjesnik, prozni pisac, uznik i domoljub, rođen je u Turčinovićima, 1913. godine gdje je pohađao osnovnu školu i klasičnu gimnaziju na Širokom Brijegu.

Bogosloviju je počeo studirati u Mostaru, a okončao u Wroclawu, Poljska. Najveći dio franjevačke službe proveo je na Čerinu. Umro je na Humcu, 1997. godine.

Objavljivao je već kao srednjoškolac u glasilima kao što su ”Luč”, ”Obitelj”, ”Hrvatska straža” itd. pod pseudonimom Janko Trtalski.

Poslije toga je prestao objavljivati pjesme da bi se tek kao šezdesetogodišnjak oglasio prvom zbirkom pjesama 1973. godine.

Okrugli stol u povodu 110. obljetnice rođenja književnika i svećenika fra Janka Bubala održan je u ponedjeljak u Mostaru, u organizaciji Hrvatske akademije za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine (HAZU BIH).

– Ovim skupom slavimo 110. obljetnicu rođenja Janka Bubala. Fra Janko Bubalo je uzoran fratar, redovnik, vrstan pjesnik i svakome čovjeku brat. Kao književnik napisao je sedam zbirki poezije, dvije knjige izabranih pjesama te ”Apokaliptični dani”, kao svojevrstan roman, Tisuću razgovora s Gospom u vidu razgovora s vidiocima itd. Premda je počeo pisati u svojim šezdesetim godinama i od 1973. do 1979. je napisao sedam zbirki pjesma, svojim djelima postao je uzoran predstavnik druge moderne, posebno kruga ”Razlogovaca” koji su se bazirali na misaonosti, filozofičnosti, retoričnosti i slično – rekao je akademik Šimun Musa, tajnik razreda za filološke znanosti, književnost i umjetnost HAZU BIH.

Akademik Musa govorio je o Bubalovom književnom opusu, o njegovoj poeziji kao vrsnom djelu iz razdoblja druge moderne, koja je poznata po tome što se njome napravio otpor prema socijalizmu ili staljinizmu.

– Nakon toga sve više, uz pomoć naših velikih književnika, će se pokazati da se ne može stvarati književno djelo bez slobode – naglasio je akademik Musa.

Predsjednik HAZU BiH Mladen Bevanda posebno se osvrnuo na Bubalovo djelo ”Apokaliptični dani”.

– Želim razjasniti pojam što je to ”Apokalipsa i apokaliptični dani”, zašto se fra Janko odlučio na taj naslov pun simbolike. Četiri su jahača Apokalipse: Kuga, Rat, Glad i Smrt, koje je on dobro u to vrijeme uočio i poslužio se tim naslovom kako bi opisao vrijeme nakon rata. Janko je svjedok, on je martir. Ono što je Bakula radio za franjevačku Provinciju u osmanskom razdoblju, ništa manje nije uradio Janko od 1945. godine pa nadalje – smatra Bevanda te dodaje kako je ”Janko pokazao da se u tom najgorem nevremenu, gdje su glave letjele bez ikakvih kriterija, može ostati dostojanstven, uspravan, ukoliko je čovjek mudar, ukoliko ima duhovnu jačinu i vjeru”.

On ističe kako je fra Janko Bubalo bio pošten čovjek koji se vodio istinom.

– Dužni smo fra Janku, jer nas je zadužio ovom knjigom (Apokaliptično dani), jer bez te knjige mi ne bismo znali neke vrlo važne događaje iz tog vremena. Janko je ljubitelj svog zavičaja, svog naroda, svoga reda i cijele BiH. Na njega mora biti ponosan njegov (franjevački) red, ponosan ovaj kraj, Hrvati i svi drugi – zaključio je akademik Bevanda.

Janko Bubalo, franjevac, pjesnik, prozni pisac, uznik i domoljub, rođen je u Turčinovićima, 1913. godine gdje je pohađao osnovnu školu i klasičnu gimnaziju na Širokom Brijegu.

Bogosloviju je počeo studirati u Mostaru, a okončao u Wroclawu, Poljska. Najveći dio franjevačke službe proveo je na Čerinu. Umro je na Humcu, 1997. godine.

Objavljivao je već kao srednjoškolac u glasilima kao što su ”Luč”, ”Obitelj”, ”Hrvatska straža” itd. pod pseudonimom Janko Trtalski.

Poslije toga je prestao objavljivati pjesme da bi se tek kao šezdesetogodišnjak oglasio prvom zbirkom pjesama 1973. godine.