Jedan od kroničnih problema u Mostaru je upravljanje otpadom, a kako bi gradska komunalna poduzeća unaprijedila tu oblast mostarski gradonačelnik Mario Kordić nedavno je najavio početak rada reciklažnih dvorišta.
– Da bi napravili ta reciklažna dvorišta treba vam oprema, novac, projektna dokumentacija. Ne da samo razmišljamo u tome smjeru, već su već poduzete i neke aktivnosti. Nadam se da ćemo tijekom ove godine imati par mjesta za kabasti otpad, tako je već dat naputak poduzećima i oni već rade na tome – kazao je gradonačelnik Kordić na jednoj od posljednjih sjednica Gradskog vijeća.
Dokle se došlo s implementacijom ove odluke porazgovarali smo s načelnicom Odjela za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostara Amirom Trbonja.
Ona je podsjetila da su prvi koraci u ovom smjeru već napravljeni prije pet godina kada se počelo s realizacijom pilot projekta selektivnog odlaganja otpada.
– Tada su na deset lokacija uređeni „zeleni otoci“, ali nakon nekog vremena odustalo se, jer građani nisu pravilno odvajali otpad, a komunalna poduzeća nisu imala tehničkih i kadrovskih mogućnosti da selektirani otpad plasiraju na tržište – kazala je Trbonja u razgovoru za Fenu.
Najveći problem pronaći lokacije
Da bi novi projekt postavljanja zelenih otoka i selektiranja otpada zaživio potrebno je prethodno usvojiti Program razmještaja i uređenja prostora za selektivno prikupljanje komunalnog otpada u Gradu Mostaru, koji izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Mostara.
– Nakon toga bi trebalo urediti lokacije betoniranjem, postavljanjem zaštitnih mreža i postavljanjem kontejnera za papir i karton, plastičnu ambalažu, staklo i limenke. Trenutno je recikliranje stakla neisplativo radi visokih troškova prijevoza jer se najbliže lokacije za preradu nalaze u Hrvatskoj i Srbiji – dodala je.
Za formiranje reciklažnih dvorišta potrebno je osigurati prostor veličine od 360 do 2.000 četvornih metara, ovisno o namjeni, a upravo će jedan od najvećih izazova biti pronaći adekvatne lokacije, smatra Trbonja.
Stoga je planirano da se u početku organizira rad reciklažnih dvorišta u krugu komunalnih poduzeća.
Reciklažno dvorište morat će zadovoljavati neke minimalne uvjete, a to su: nepropusna podloga, zaštitna ograda, priključak vode i struje, odgovarajući spremnici za otpad i kabasti otpad, manje količine građevinskog otpada, metal, elektronski otpad, tekstil, opasni otpad iz domaćinstva, pristup vozilima za pražnjenje, kontejner za osoblje, nadzor radnika u vremenu prijema otpada.
– Iz ovih minimalnih uvjeta proizlazi da su potrebna značajna početna ulaganja, ali i tekući troškovi u toku rada, troškovi rada i režija, troškovi odvoza i plasmana, jer se sav otpad mora selektirati i pakirati za plasman – kazala je Trbonja.
Financiranje rada reciklažnih dvorišta
U ovogodišnjem proračunu predviđen je dio sredstava za ove aktivnosti, ali, po njezinim riječima, to neće biti dovoljno za realizaciju projekta na cijelom području grada.
Usluge koje će pružati reciklažna dvorišta neće se posebno naplaćivati, ali Trbonja navodi kako će se u budućnosti cijena komunalnih usluga u Mostaru morati korigirati:
– Prema važećim propisima, uvjete za selektiranje komunalnog otpada trebaju osigurati komunalna poduzeća i jedinice lokalne samouprave u čijoj je nadležnosti zbrinjavanje komunalnog otpada. To znači uređenje lokacija i nabavku kontejnera, adekvatnih kamiona i osoblja za pražnjenje kontejnera i konačan plasman na tržište sirovina za reciklažu. Usluga bi se financirala naplatom od korisnika građana i poduzeća kao i do sada, znači nema posebnog plaćanja. Činjenica je da cijena usluge odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada za građane i poduzeća nije mijenjana zadnjih godina i bit će potrebno korigirati cijenu u narednom razdoblju.
Odvajanje otpada već se provodi na nekoliko lokacija
Trbonja je podsjetila da selektiranje otpada, zapravo, nije velika novost i da se ono u određenoj mjeri već obavlja na području Mostara:
– U suradnji s 24 osnovne i srednje škole, na području Grada Mostara realiziran je projekt odvajanja otpada „Eco Win“. Projekt je financiralo Udruženje „Zajedno za naš grad“, uz potporu Grada Mostara i Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a. Kontejneri su postavljeni u školskom dvorištu, a njihovo pražnjenje obavlja JP „Deponija“ te plasira selektirani otpad na tržište. U dijelu škola učenici ispravno odvajaju, ali u dijelu se miješaju druge vrste otpada pa je potrebna dodatna edukacija i nadzor jer i neodgovorni građani iz susjednih objekata odlažu druge vrste otpada.
Načelnica Odjela za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostara Amira Trbonja na kraju razgovora ocijenila je kako Mostar može uloviti korak za razvijenim svijetom kada je u pitanju selektiranje i recikliranje otpada.
– Naravno, potrebna su velika ulaganja u infrastrukturu za odvajanje, prikupljanje i konačno zbrinjavanje otpada. Potrebna su dodatna sredstva i za edukaciji građana u primjeni načela osnovnih postupanja sa otpadom, a to su: prevencija nastanka, smanjivanje nastanka otpada, recikliranje i konačno zbrinjavanje – zaključila je Trbonja.
