Međunarodni monetarni fond zatražio je od Bosne i Hercegovine da obustavi povećanje plaća i mirovina, a kako bi se zaustavila inflacija.

Traži se zaustavljanje rasta plaća u javnom sektoru ali i rasta minimalne plaće, što će uglavnom pogoditi radnike u privatnom sektoru s najnižim primanjima, izvještava BiznisInfo.ba.

“Da bi se ojačala fiskalna održivost, direktori (MMF-a) su apelirali na vlasti da dodatno ograniče tekuću potrošnju, uključujući i putem ograničavanja potrošnje na plaće u javnom sektoru, boljeg usmjeravanja socijalne potrošnje, poticanja javnih investicija i unapređenja naplate prihoda” – navodi se dokumentu MMF-a nakon zaključenih konzultacija po članku IV. sa Bosnom i Hercegvinom za 2023. godinu.

Također su istaknuli kako će investicije u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, podržane reformama u upravljanju javnim financijama, pomoći u poticanju održivog razvoja.

Prosječne neto plaće su u porastu zbog povećanja najniže cijene rada i povećanja plaća u javnom sektoru u oba entiteta, ali realne neto plaće su u porastu tek od siječnja 2023. godine.

MMF navodi kako vlasti trebaju identificirati moguće uštede u tekućoj potrošnji za 2023. godinu i izbjeći smanjenje ionako niskih javnih investicija koje doprinose rastu.

“S potrošnjom na plaće i mirovine koja je već među najvišim u regiji, treba ograničiti plaće u javnom sektoru i izbjeći izvanredna povećanja mirovina. Ako se inflatorni pritsci pojačaju, vlasti trebaju razmotriti poništavanje odluka o povećanju plaća u javnom sektoru iz 2022-23. U narednom razdoblju, pregled zapošljavanja i plaća u javnom sektoru bi pomogao u identificiranju viškova i smanjenju potrošnje na plaće ” – stoji, između ostalog, u dokumentu.

MMF traži da se bh. vlasti suzdrže od povećanja minimalne plaće, što se odnosi na radnike uglavnom u privatnom sektoru koji primaju najniže plaće.

Vlasti su istaknule kako su koristile fiskalnu politiku s ciljem očuvanja kupovne moći građana, naročito socijano ugroženih kategorija. Njihov argument je kako zbog kontinuirano visokih cijena uvezene hrane i goriva bilo neophodno povećati plaće u javnom sektoru i mirovine da bi se održala kupovna moć. Istaknuli su kako su umirovljenici među najugroženijima, i kako su redovna povećanja mirovina predviđena zakonom.

Međunarodni monetarni fond zatražio je od Bosne i Hercegovine da obustavi povećanje plaća i mirovina, a kako bi se zaustavila inflacija.

Traži se zaustavljanje rasta plaća u javnom sektoru ali i rasta minimalne plaće, što će uglavnom pogoditi radnike u privatnom sektoru s najnižim primanjima, izvještava BiznisInfo.ba.

“Da bi se ojačala fiskalna održivost, direktori (MMF-a) su apelirali na vlasti da dodatno ograniče tekuću potrošnju, uključujući i putem ograničavanja potrošnje na plaće u javnom sektoru, boljeg usmjeravanja socijalne potrošnje, poticanja javnih investicija i unapređenja naplate prihoda” – navodi se dokumentu MMF-a nakon zaključenih konzultacija po članku IV. sa Bosnom i Hercegvinom za 2023. godinu.

Također su istaknuli kako će investicije u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, podržane reformama u upravljanju javnim financijama, pomoći u poticanju održivog razvoja.

Prosječne neto plaće su u porastu zbog povećanja najniže cijene rada i povećanja plaća u javnom sektoru u oba entiteta, ali realne neto plaće su u porastu tek od siječnja 2023. godine.

MMF navodi kako vlasti trebaju identificirati moguće uštede u tekućoj potrošnji za 2023. godinu i izbjeći smanjenje ionako niskih javnih investicija koje doprinose rastu.

“S potrošnjom na plaće i mirovine koja je već među najvišim u regiji, treba ograničiti plaće u javnom sektoru i izbjeći izvanredna povećanja mirovina. Ako se inflatorni pritsci pojačaju, vlasti trebaju razmotriti poništavanje odluka o povećanju plaća u javnom sektoru iz 2022-23. U narednom razdoblju, pregled zapošljavanja i plaća u javnom sektoru bi pomogao u identificiranju viškova i smanjenju potrošnje na plaće ” – stoji, između ostalog, u dokumentu.

MMF traži da se bh. vlasti suzdrže od povećanja minimalne plaće, što se odnosi na radnike uglavnom u privatnom sektoru koji primaju najniže plaće.

Vlasti su istaknule kako su koristile fiskalnu politiku s ciljem očuvanja kupovne moći građana, naročito socijano ugroženih kategorija. Njihov argument je kako zbog kontinuirano visokih cijena uvezene hrane i goriva bilo neophodno povećati plaće u javnom sektoru i mirovine da bi se održala kupovna moć. Istaknuli su kako su umirovljenici među najugroženijima, i kako su redovna povećanja mirovina predviđena zakonom.