Parlament Federacije BiH nedavno je, najprije Zastupnički, a potom i Dom naroda, usvojio set zakona kojima se braniteljima i članovima njihovih obitelji povećavaju naknade, piše Večernji list BiH.
Na povećanja mogu računati s rujanskim isplatama, a s obzirom na to da se zakoni primjenjuju od 1. srpnja, korisnicima će razlika za srpanj i kolovoz retroaktivno biti isplaćena u rujnu. Prvi od usvojenih zakona su izmjene i dopune Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji. Zakonom koji je donesen 2019. godine utvrđeno je pravo na mjesečnu novčanu egzistencijalnu naknadu razvojačenog branitelja, novčani prihodovni cenzus, kao i drugi uvjeti koje razvojačeni branitelj mora ispuniti u svrhu uvođenja u navedeno pravo.
Novčana naknada
Novčana naknada utvrđena je u fiksnom iznosu od 5 KM po mjesecu provedenom u ratu, kao referentna godina za izračun novčanog cenzusa utvrđena je 2018., a prava iz zakona nisu se mogla prenositi na članove obitelji branitelja. Prve izmjene i dopune zakona donesene su 2022., drugi put godinu poslije, a nedavno usvojenim izmjenama zakon se treći put mijenja i dopunjava. U izmjenama i dopunama zakona iz 2022. godine pravo na novčanu egzistencijalnu naknadu “proširuje se” na povratnike u Republiku Srpsku, i to bez obzira na godine života. Istim izmjenama i dopunama naknada postaje nasljedna i mogu je naslijediti i supruge umrlih branitelja. Naravno, i dalje ostaju uvjeti i cenzusi iz temeljnog zakona uz danu mogućnost županijama da prošire dobnu granicu supruga umrlih branitelja. U izmjenama i dopunama zakona iz 2023. godine ukida se osnovica za izračun novčanog cenzusa te se, umjesto minimalne mirovine iz 2018., uzima minimalna mirovina iz prethodne godine. U izmjenama i dopunama Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji donesenima ovih dana uvodi se usklađivanje naknada, u cijelosti, kao i u Zakonu o MIO. U ukupne prihode koji se koriste za izračun novčanog cenzusa ne ubraja se novčani iznos koji se dobiva po osnovi tuđe njege i pomoći, briše se koeficijent korekcije naniže i uvodi se institut djelomičnog usklađivanja egzistencijalne naknade kao i kod mirovina koje se ostvaruju po Federalnom zakonu o MIO. Druge u setu usvojenih zakona su izmjene prijedloga zakona o izmjeni Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji. Temeljnim zakonom iz 2005. godine utvrđeno je ukupno 15 prava koja imaju dobitnici ratnih priznanja i odličja i članovi njihovih obitelji, od kojih su samo dva prava utvrđena kao obveza Federacije – mjesečni novčani dodatak i povoljniji uvjeti umirovljenja. Mjesečni novčani dodatak, kao pravo navedene kategorije braniteljske populacije, utvrđen je tako da je osnovica za novčani dodatak prosječna mjesečna neto plaća isplaćena u Federaciji BiH, uz stope od 50%, 25% i 10% osnovice, ovisno o vrsti priznanja i odličja.
U zakonu je to pravo utvrđeno bez uvjeta i imovinskih ili novčanih cenzusa. Zakon je imao više dopuna, prva iz 2006. odnosila se na roditelje umrlih, poginulih ili nestalih dobitnika ratnih priznanja i odličja. Dopunom iz 2010. zakonu se dodaje novi članak kojim se uvodi novčani prihodovni cenzus. Na visinu osnovice za obračun, kao i koeficijenta utvrđeno je da će se primjenjivati Zakon o proračunima. U izmjenama zakona iz 2017. godine prihodovni cenzus se briše. U izmjenama i dopunama zakona iz 2022. godine mijenja se osnovica za utvrđivanje mjesečnog novčanog dodatka i, prema ovom zakonu, iznosi 730 KM, uvodi se institut usklađivanja (rasta) osnovice, kao i ukidanje mogućnosti smanjivanja naknade u odnosu na prethodno utvrđene iznose. Nedavno usvojenim izmjenama Zakona o posebnim pravima nositelja ratnih odličja i članova njihovih obitelji usklađivanje mjesečnog novčanog dodatka vršit će se na temelju Zakona o MIO i po odluci Vlade FBiH, uz ponovno utvrđenu činjenicu da se posljednja usklađena osnovica neće smanjivati. Uz navedena dva, Parlament Federacije BiH usvojio je i prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji. Osnovica za obračun mjesečnih novčanih primanja na temelju ovog zakona za 2024. godinu utvrđena je u iznosu od 962,51 KM s nepromjenjivim koeficijentom za ovu proračunsku godinu. Predlagatelj zakona Vlada Federacije BiH u obrazloženju za donošenje izmjena i dopuna sva tri zakona navodi potrebu njihova usklađivanja s već usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o MIO i obvezu da se usklađivanje mjesečnih novčanih primanja braniteljske populacije vrši po Zakonu o MIO. Dakle, braniteljima i članovima njihovih obitelji koji ostvaruju prava po ovim zakonima barem jednom godišnje usklađivat će se naknade, jednako kao i mirovine, a uz redovito, po Zakonu o MIO, ostavljena je i mogućnost izvanrednog usklađivanja.
Izdvajanja iz proračuna
Izdvajanja u proračunu za 2024. se setom usvojenih braniteljskih zakona povećavaju za 3,5 milijuna KM. Iako se broj korisnika smanjuje, izdvajanja za braniteljske naknade, po raznim osnovama, od 2022. godine uvećana su za 35 milijuna, a braniteljima i članovima njihovih obitelji naknade su se u navedenom razdoblju povećale za 9,1 posto. U istom razdoblju mirovine su uvećane za 39,5 posto, a naknade u Ministarstvu rada i socijalne politike za 100 posto. U raspodjeli proračunskih sredstava najmanje je transfera otišlo za zdravstvo. Zbog toga najviše ispaštaju oboljeli od malignih i drugih teških bolesti te ovakav način raspodjele sredstava iz proračuna Federacije BiH s pravom otvara pitanje do kada će i zdravstvene ustanove i pacijenti čekati na pravedniju raspodjelu. Na nabavu citostatika i drugih lijekova odnosi se većina zastupničkih i izaslaničkih pitanja postavljenih na sjednicama obaju domova Parlamenta Federacije BiH. A upravo su ta pitanja pokazatelj da je i sektoru zdravstva i teško oboljelima u ovom trenutku najpotrebnija drugačija preraspodjela sredstava jer mnogima od njih taj novac doslovno život značim piše Večernji list.
