Hrvatski ministar rada Marin Piletić izjavio je u četvrtak da poslodavci za 132 tisuće radnika iz trećih zemalja uredno plaćaju sve doprinose, te je iznio podatak da je prosječna bruto plaća nešto veća od tisuću eura za 9000 stranih radnika u ugostiteljstvu.

Po internoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), 132 tisuće radnika u Hrvatskoj je osigurano i poslodavci plaćaju za njih uredno sve doprinose i poreze, izjavio je Piletić nakon sjednice Vlade na kojoj su predstavljene izmjene Zakona o strancima. 

Piletić je dodao da u Hrvatskoj radi i 10.800 radnika koji dolaze iz zemalja EU, no oni ne podliježu Zakonu o strancima s obzirom na to da pripadaju “zajedničkoj međunarodnoj tvorevini”.

Bruto plaća stranaca u ugostiteljstvu iznosi oko 1000 eura

Za nešto više od 9000 stranih radnika iz trećih zemalja u Ministarstvu rada imaju podatke o prosječnim plaćama.

“S obzirom na to da najviše zaposlenih radi u ugostiteljskom sektoru, te prosječne plaće iznose nešto više od tisuću eura. Prosječna mjesečna bruto plaća iznosila je 1114 eura u lipnju 2024.. U srpnju je već nešto veći iznos – 1130 eura”, rekao je Piletić te potvrdio da država plaća dio mirovinskog doprinosa radnicima kojima je bruto plaća manja od 1300 eura.

Zakonskim je izmjenama omogućeno da strani radnici koji ostanu bez posla mogu 60 dana koristiti sve instrumente Hrvatskih zavoda za zapošljavanje, odnosno mogu se prijaviti na burzu rada i primati novčanu naknadu za nezaposlene. U slučaju da u roku od 60 dana ne mogu pronaći posao, njihova radna dozvola istječe.

Jednako je tako omogućeno da državljani trećih zemalja deficitarnih zanimanja mogu promijeniti zanimanje kod istog poslodavca što do sad nije bilo moguće, objasnio je ministar.

Piletić: 80 posto zahtjeva za mirovinom rješava se u zakonskom roku

Piletić je komentirao i kašnjenja s isplatom prve mirovine novim umirovljenicima, na što je nedavno upozorila i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

“Ja sam izrazio žaljenje, ispričao se, dakle, svima koji čekaju dulje od 60 dana koliko iznosi zakonski rok. Po podacima koje nam je HZMO dostavio, 80 posto zahtjeva za mirovinu riješi se u tom zakonskom roku”, rekao je Piletić.

Za slučajeve odugovlačenja s isplatom prve mirovine ministar je dijelom okrivio i izostanak svih elemenata o budućem korisniku mirovine koji ponekad jasno ne naznači koju od ponuđenih mirovina uzima.

“Danas sam imao jedan takav slučaj. Nije se javio ni Regosu ni HZMO-u, dakle oni nisu mogli donijeti rješenje”, rekao je ministar.

Naglasio je i da stalno ponavlja činjenicu da HZMO u takvim slučajima odobrava isplatu akontacije koja u prosjeku odgovara 80-postotnom iznosu mirovine koju konačnim rješenjem dobije korisnik.

Piletić je rekao i da se inkluzivni dodatak ne troši onom dinamikom kako je predviđeno s obzirom na broj rješenja i zahtjeva.

Hrvatski ministar rada Marin Piletić izjavio je u četvrtak da poslodavci za 132 tisuće radnika iz trećih zemalja uredno plaćaju sve doprinose, te je iznio podatak da je prosječna bruto plaća nešto veća od tisuću eura za 9000 stranih radnika u ugostiteljstvu.

Po internoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), 132 tisuće radnika u Hrvatskoj je osigurano i poslodavci plaćaju za njih uredno sve doprinose i poreze, izjavio je Piletić nakon sjednice Vlade na kojoj su predstavljene izmjene Zakona o strancima. 

Piletić je dodao da u Hrvatskoj radi i 10.800 radnika koji dolaze iz zemalja EU, no oni ne podliježu Zakonu o strancima s obzirom na to da pripadaju “zajedničkoj međunarodnoj tvorevini”.

Bruto plaća stranaca u ugostiteljstvu iznosi oko 1000 eura

Za nešto više od 9000 stranih radnika iz trećih zemalja u Ministarstvu rada imaju podatke o prosječnim plaćama.

“S obzirom na to da najviše zaposlenih radi u ugostiteljskom sektoru, te prosječne plaće iznose nešto više od tisuću eura. Prosječna mjesečna bruto plaća iznosila je 1114 eura u lipnju 2024.. U srpnju je već nešto veći iznos – 1130 eura”, rekao je Piletić te potvrdio da država plaća dio mirovinskog doprinosa radnicima kojima je bruto plaća manja od 1300 eura.

Zakonskim je izmjenama omogućeno da strani radnici koji ostanu bez posla mogu 60 dana koristiti sve instrumente Hrvatskih zavoda za zapošljavanje, odnosno mogu se prijaviti na burzu rada i primati novčanu naknadu za nezaposlene. U slučaju da u roku od 60 dana ne mogu pronaći posao, njihova radna dozvola istječe.

Jednako je tako omogućeno da državljani trećih zemalja deficitarnih zanimanja mogu promijeniti zanimanje kod istog poslodavca što do sad nije bilo moguće, objasnio je ministar.

Piletić: 80 posto zahtjeva za mirovinom rješava se u zakonskom roku

Piletić je komentirao i kašnjenja s isplatom prve mirovine novim umirovljenicima, na što je nedavno upozorila i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

“Ja sam izrazio žaljenje, ispričao se, dakle, svima koji čekaju dulje od 60 dana koliko iznosi zakonski rok. Po podacima koje nam je HZMO dostavio, 80 posto zahtjeva za mirovinu riješi se u tom zakonskom roku”, rekao je Piletić.

Za slučajeve odugovlačenja s isplatom prve mirovine ministar je dijelom okrivio i izostanak svih elemenata o budućem korisniku mirovine koji ponekad jasno ne naznači koju od ponuđenih mirovina uzima.

“Danas sam imao jedan takav slučaj. Nije se javio ni Regosu ni HZMO-u, dakle oni nisu mogli donijeti rješenje”, rekao je ministar.

Naglasio je i da stalno ponavlja činjenicu da HZMO u takvim slučajima odobrava isplatu akontacije koja u prosjeku odgovara 80-postotnom iznosu mirovine koju konačnim rješenjem dobije korisnik.

Piletić je rekao i da se inkluzivni dodatak ne troši onom dinamikom kako je predviđeno s obzirom na broj rješenja i zahtjeva.