Pitanje minimalne plaće svakako je jedno od najaktualnijih u medijskom prostoru Federacije, ali i države u cjelini s obzirom na to da snažna inflacijska kretanja, kao i izražen i kontinuiran rast životnih troškova, a osobito cijena hrane, svakodnevno obaraju vrijednost mjesečnih primanja.
Nakon što je u utorak Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine na sastanku s predstavnicima poslodavaca i Vlade Federacije predložio da minimalna plaća u 2026. godini bude u iznosu od 70 posto prosječne plaće u Federaciji, vode se iscrpni razgovori o toj temi koja najviše zanima najveći broj radnika u ovom entitetu koji očekuju da novi rast plaće pomogne u suočavanju sa snažnim inflacijskim pritiscima, piše Večernji list BiH.
Odgovor na to pitanje nismo doznali ni danas, a mogli bismo 18. prosinca, na idućoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća.
Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, potvrdio je za Večernji list kako je prijedlog sindikata za rast plaće na razinu od 70 posto prosječne, a što bi bilo oko 1120 KM, bio upućen partnerima, no oni se na ovom sastanku o tome još nisu izjasnili. Nova prilika je bila već danas kada je održan novi sastanak socijalnih partnera, ali bez dogovora, te bismo definitivan odgovor mogli bismo dobiti 18. prosinca, kada se očekuje sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća. Pitanje minimalne plaće svakako je jedno od najaktualnijih u medijskom prostoru Federacije, ali i države u cjelini s obzirom na to da snažna inflacijska kretanja, kao i izražen i kontinuiran rast životnih troškova, a osobito cijena hrane, svakodnevno obaraju vrijednost mjesečnih primanja.
A hoće li Vlada i poslodavci uvažiti prijedlog sindikata, pitanje je na koje nema definitivnog odgovora, no ono što je ipak jasno je da će rasta minimalne plaće biti, iako, što je sada već vidljivo, ne u onom opsegu i visini kakvu smo imali početkom 2025. godine, kada je Vlada donijela odluku kojom je plaća porasla sa 619 na 1000 maraka. O tom pitanju govorio je i federalni premijer Nermin Nikšić, koji je u razgovoru za TVSA kazao kako u ovom trenutku nisu realni zahtjevi o rastu plaće od 1200 do 1600 marka, ovisno o stručnoj spremi, dodavši kako je siguran da to jesu potrebe i da treba ostvariti što je moguće kvalitetniji standard radnika.
Podsjetio je kako su se prošle godine odlučili na “šok-terapiju” s rastom plaće na 1000 maraka zato što razgovori s poslodavcima i sindikatima tada nisu donosili rezultate. Kazao je i kako je postojao strah kod poslodavaca, no isti poslodavci sada, potvrdio je, na sjednicama Ekonomsko-socijalnog vijeća u potpunosti podržavaju ovu odluku. Premijer Nikšić je dodao i kako su se u to vrijeme javili silni analitičari koji su prognozirali svojevrsnu kataklizmu i gubitak 25 tisuća radnih mjesta, no to se nije dogodilo. A što će biti s minimalnom plaćom 2026? Nikšić navodi kako “šok-terapija” ne može biti svake godine, podsjetivši kako su ove godine izdvojili oko 140 milijuna maraka iz proračuna FBiH i Zavoda za zapošljavanje za poticaje u svrhu očuvanja radnih mjesta, a omogućene su i dvije uredbe o isplati neoporezivih sredstava. Kaže i kako će se za 2026. godinu donijeti odluka o rastu plaće onoliko koliko to formula za usuglašavanje kaže, bilo to 10, 20, 30, 50, 100 maraka. U kontekstu novog zakonskog rješenja o MIO Nikšić je najavio da će se isto do kraja godine naći u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, objasnivši kako Vlada mora napraviti ogroman broj provjera.
Rast mirovina
Pitanje mirovinskog sustava neodvojivo je vezano i uz tržište rada, a u tom kontekstu valja navesti i kako je sada omjer radnika i umirovljenika 1,2:1, što je, upozorio je federalni premijer, ogromna disproporcija. Proračun jest jamstvo isplate mirovina pa je tako u 2023. godini više od 500 milijuna maraka isplaćeno, a u ovoj godini planirano je 350 milijuna iz proračuna samo kako bi se zadržale mirovine na postojećoj razini, a s onim redovitim usklađivanjem to će biti oko 600 milijuna.
U idućoj godini to je s uvećanjem nova milijarda maraka. Nikšić kaže kako će se odgovorno postaviti i tražiti način da ispoštuju obvezu prema najstarijoj i najugroženijoj populaciji, no neće se voditi populističkim mjerama. Poručio je i kako će se učiniti sve da umirovljenici imaju redovita primanja, a kada je riječ o povećanju mirovina, bilo ono 17 ili 25 posto, jasno je kako će biti onih koji neće biti zadovoljni.
