„Dio Islamske zajednice je ušao u politički prostor da vode kampanju u kojoj potiču mržnju prema Hrvatima“, kazao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne glavni urednik Hrvatskoga medijskog servisa Milan Šutalo. Objasnio je kako mržnju potiču pričama da Hrvati grade berlinske zidove te da Hrvati izgradnjom Hrvatskoga narodnog kazališta Bošnjake stavljaju u geto. „To su besmislice i gluposti.“
Komentirao je i zbog čega su Ruanda i Njemačka u Ujedinjenim narodima predložile rezoluciju kojom bi Opća skupština UN-a 11. srpnja trebala proglasiti međunarodnim Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. „Postoje različiti motivi za takvu rezoluciju meni se čine bliske one teze koje kažu da je upravo vodstvo RS-a i Srbije negiranjem genocida u Srebrenici koji je presuđen pred Međunarodnim sudom pravde UN-a i veličanjem ratnih zločinaca na neki način isprovociralo ovu rezoluciju koja je pokrenuta i koja će vrlo vjerojatno biti usvojena 23. svibnja u Općoj skupštini UN-a.“
Rekao je kako je moguće i to da Zapad, SAD i Njemačka žele pokazati neku naklonost prema Bošnjacima-muslimanima ovdje u BiH s obzirom na ono što se događa u Pojasu Gaze. Usporedio je rezoluciju o Srebrenici s najavom Crne Gore da će pokrenuti rezoluciju o tzv. genocidu u Jasenovcu te je kazao kako žele izbalansirati cijelu priču jer će poduprijeti u Općoj skupštini UN-a rezoluciju o Srebrenici. „Tu treba napraviti jednu razliku. Hrvatska vlast redovito svake godine odaje počast žrtvama zločina koji se dogodio u Jasenovcu. Da bi nešto bilo dokazano da je genocid onda treba voditi neki postupak pred međunarodnim sudom, a ne kako kome padne na pamet nešto kvalificirati kao genocid.“
Istaknuo je još jednu razliku između Srebrenice i Jasenovca te kazao kako svake godine Dodik, ali i dužnosnici Srbije udeseterostručuju žrtve zločina u Jasenovcu. „Za razliku od srpskog političkog vodstva Hrvatska nikada nije dovodila u pitanje što se dogodilo u Jasenovcu“, istaknuo je Šutalo.
Kazao je kako je u ratu polovica hrvatskoga naroda protjerana ili ubijena te da su uništeni sa 70 posto područja BiH. „Naravno da bi se to trebalo zvati genocidom i on bi trebao biti pravno pitanje, ali je često političko.“ Objasnio je kako je u Republici Srpskoj prije rata živjelo 200 tisuća Hrvata te da ih je sada ostalo samo u tragovima – nekih 10 tisuća. Rekao je kako su u sjevernoj Hercegovini – Uzdolu, Doljanima, Trusini, konc-logoru muzej Jablanica te Srednjoj Bosni ubijane žene, djeca, starci, nemoćni i bolesni. „To je genocid“, istaknuo je Šutalo.
Objasnio je kako je činjenica da gdje god je Armija BiH probijala obranu HVO-a nisu ubijani samo vojnici već je sve zatirano. „Paljene su i uništavane kuće, protjerivani i ubijani civili, pljačkana je njihova imovina. Zločina je bilo na svim stranama, ali podatci govore da su Hrvati učinili najmanje zločina, a da su u Haagu dobili brojčano najviše zatvorskih kazni“, kazao je Šutalo i dodao kako bošnjačko političko i vojno vodstvo nije odgovaralo u Haagu po zapovjednoj odgovornosti dok dužnosnici Herceg-Bosne jesu. „To je razlika koja generira nezadovoljstvo ljudi i neke nove nepravde.“
Naveo je kako je istinski problem što su ratne teme i priča o genocidu istisnuli stvarne i životne probleme u BiH ali i pitanje Izbornog zakona te europski put što odgovara bošnjačkoj politici. „Nadam da će bošnjačka politička elita i javnost konačno uvidjeti da oni nemaju ništa od ovoga parazita koji sjedi u Predsjedništvu BiH“, kazao je Šutalo i dodao kako je za jačanje povjerenja između Bošnjaka i Hrvata važno savezništvo s Hrvatskom jer preko nje jedino vodi put prema Bruxellesu.
Poručio je i kako izgleda nema ništa od dogovora s bošnjačkim strankama oko Izbornog zakona. „Trojki je važnije da uzurpira hrvatsku poziciju u Predsjedništvu BiH nego europski put“, naveo je Šutalo. Objasnio je da to pitanje treba biti u pregovaračkom okviru s BiH i to na način da se unesu odredbe da se kroz izmjene izbornog zakona mora osigurati mehanizam koji će omogućiti Hrvatima izbor svoga predstavnika u Predsjedništvu BiH. „Naravno to mogu učiniti i predstavnici međunarodne zajednice u BiH, ali neće. Zbog toga tu ozbiljno treba računati na Hrvatsku s premijerom Andrejom Plenkovićem koji može dosta toga učiniti jer je on utjecajan u europskim krugovima kako bi se ovaj problem riješio.“
Komentirao je dio izvješća Christiana Schmidta u UN-u gdje navodi da u Federaciji BiH naplatu RTV pristojbe čini oko 56 posto kućanstava, uz primjetno neplaćanje u „zapadnoj Hercegovini“. „To je uobičajena praksa kada vidite tko sjedi u OHR-u. Schmidt ne piše ta izvješća, ali ih potpisuje. I to ga ne amnestira. Zagreb se nastoji držati stava politike EU, ali to nije opravdanje da se ne reagira na neke stvari iz tog izvješća“, kazao je Šutalo i dodao kako nije točno da Hrvati u zapadnoj Hercegovini ne plaćaju RTV pristojbu već da je ne plaćaju Hrvati u BiH. „Trebalo je intervenirati na ovakve stvari i pitati Schmidta zna li on koji su razlozi za to.“
Više o svemu u videu emisije Kompas.
