El Niño u sezoni 2026./27. vrlo brzo pojačava i, kao što se govori već neko vrijeme, mogao bi biti jedan od najsnažnijih zabilježenih događaja.
Podsjetimo, El Niño je prirodni klimatski fenomen tijekom kojeg se površinske vode Tihog oceana, točnije njegovog središnjeg i istočnog dijela, snažno zagrijavaju.
To zagrijavanje mijenja velike obrasce atmosferske cirkulacije – vjetrove, tlak zraka te količinu i raspodjelu oborina – pa može utjecati na vrijeme i klimu i tisućama kilometara od Pacifika. Jednostavnije rečeno, Pacifik se jako zagrije, promijeni se atmosferska cirkulacija, a onda se promijene vremenski obrasci diljem svijeta.
No ove godine, zagrijavanje je posebno jako pa se nadolazeći El Niño već naziva Super El Niñom.
Kako bi to moglo utjecati na vrijeme u Europi ove jeseni i zime, prognozirao je portal Severe Weather.
Super El Niño uzrokovan je neuobičajeno jakim zapadnim vjetrovima u ekvatorijalnom Pacifiku i velikom količinom topline nakupljene ispod površine oceana. Temperaturne anomalije u dubini mora dosežu više od 9 °C iznad prosjeka, a anomalije na površini u istočnom Pacifiku prelaze 5–6 °C.
Prognoze posljednjih mjeseci kontinuirano govore da bi ovogodišnji El Niño mogao biti vrlo intenzivan. Najnoviji modeli kažu da bi vrhunac El Niña mogao nastupiti oko studenoga i prosinca 2026., pri čemu neke prognoze govore o anomalijama od oko +4 °C uglavnom oko ekvatora (tzv. ENSO područje), što bi ovogodišnji El Niño svrstalo među ekstremne, odnosno „Super El Niño“ događaje.
Kako će El Niño utjecati na vrijeme u Europi?
Atmosfera već pokazuje snažnu reakciju, a Europa bi posljedice najviše mogla osjetiti tijekom jeseni i zime 2026./27.
Za jesen, prognoza ukazuje na izraženiju zonu niskog tlaka iznad sjevernog Atlantika. Ona bi trebala pojačati zapadno i jugozapadno strujanje prema Europi, donoseći topliji zrak s Atlantika prema središnjim i sjevernijim dijelovima kontinenta.
Zato se za razdoblje od listopada do prosinca predviđaju temperature iznad prosjeka u velikom dijelu Europe, osobito u središnjoj, zapadnoj i jugoistočnoj Europi, potom izraženije zapadno i jugozapadno strujanje te na koncu više oborina od prosjeka u velikom dijelu kontinenta, zbog dotoka vlažnog atlantskog zraka.
Zima 2026./27.
Najzanimljiviji dio prognoze odnosi se na zimu.
Modeli zasad pokazuju dominantno zapadno strujanje s Atlantika, povezano s dubokom ciklonalnom aktivnošću nad sjevernim Atlantikom. To bi većem dijelu Europe moglo donijeti temperature blaže od prosjeka.
To, međutim, ne znači da bi cijela Europa imala toplu zimu s vrlo malo ili posve bez snijega. Povremeni prodori hladnog zraka sa sjevera i sjeverozapada i dalje su mogući. Prema prognozi, više snijega moglo bi biti u sjevernoj i sjeveroistočnoj Europi te u višim predjelima središnje Europe, dok u ostatku Europe nema izgleda za dugotrajan snijeg.
Ako se aktualne prognoze ostvare, Super El Niño bi Europi mogao donijeti topliju i vrlo vlažnu jesen u velikom dijelu kontinenta, nakon toga pretežno blagu zimu zbog jakog zapadnog strujanja s Atlantika, više kiše umjesto snijega u nižim predjelima te povremene hladne prodore i snježne padaline, osobito na sjeveru, sjeveroistoku i u višim predjelima.
Važno je naglasiti da se ovdje radi o dugoročnoj prognozi koja nikada nije tako pouzdana kao kratkoročna, a s obzirom da se radi o prognozi za 4–6 mjeseci unaprijed, pojedini se elementi mogu mijenjati, prenosi Jutarnji.
