„S dolaskom tvorca moderne neurokirurgije u Hrvata, dr. Josipa Paladina, dobili smo puno, ne samo mi, nego i Hercegovina, Bosna pa i šire“, rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne specijalist neurokirurgije u SKB-u Mostar, dr. Marko Bošnjak, kojega dr. Josip Paladino ističe kao tim lidera mlade ekipe na Klinici za neurokirurgiju.
Istaknuo je kako je oprema koju posjeduje Klinika u nekim segmentima čak suvremenija nego u Zagrebu. „Zadnjih šest do sedam godina s dr. Paladinom smo napravili veliki korak jer pokrivamo preko 90 posto neurokirurgije i nema potrebe da pacijenti idu u druge bolnice.“ Dodao je kako kroz sljedećih nekoliko godina planiraju u potpunosti pokrivati neurokirurgiju.
Objasnio je kako nemaju vremena za pauzu jer na neurokirurgiji dosta operacija traje dugo, a njihov prosjek je tri do četiri sata. „Kada dobro radite, sve više imate i pacijenata, i ne možemo ih ostaviti na cjedilu, moramo završiti posao. Operirati se može i popodne i po noći, a konačni proizvod je dobrobit pacijenata. No, bez tima ništa – svatko je važan u timu ljudi koji sudjeluju u operaciji.“
Istaknuo je kako je neurokirurgiju odabrao jer mu je priroda mozga zanimljiva. „Neurološki sustav je dosta neistražen, daje mogućnost napredovanja, a možemo dati svoj doprinos samoj struci. Operacije su zanimljive, dugotrajne i teške, od makro i mikro kirurgije mozga i kralježnice. Uspio sam se pronaći u tome.“
Dr. Bošnjak je naglasio kako su genetika i životni uvjeti najvažniji faktori kod oboljenja kralježnice. Objasnio je kako je kod genetike važna kvaliteta materijala kralježnice i živaca te da ima više puteva ekspresije i kombinacije gena na koje ne mogu utjecati ni pacijenti ni liječnici.
Dodao je kako zbog sjedilačkog načina života dolazi do oštećenja kralježnice. „Kada se konzervativne varijante iscrpe i kada se dođe do ozbiljnih problema, dolazi neurokirurgija. Ne možemo nikada postići vraćanje na početne postavke. Riješimo gorući, akutni problem da pacijent dalje kroz život uz tjelovježbu, zdravu prehranu i stil života dovede kralježnicu u red.“ Istaknuo je kako je broj jedan tjelovježba jer mišići drže kralježnicu. „Treba znati pravilno vježbati i djelovati u smislu stabilnosti, ali jednostavne stvari su nekada najteže – treba volja, a rezultati dolaze čak i kroz godine konstantnog rada.“
Istaknuo je kako je kod teških oboljenja jako važna volja za životom. „Mi se na neurokirurgiji susrećemo s najtežim mogućim bolestima, s teškim ishodima i vidimo kako snaga volje i discipline puno znače.“
Kazao je kako je ponosan i sretan kada spasi nekome život. „Jednostavno ste sretni za tog čovjeka. Sretnem svoje pacijente i na ulici, hvala Bogu, reakcije su pozitivne. Drago mi je vidjeti kada nekome dobro ide.“ Rekao je kako su u medicini i neurokirurgiji nužni gubitci. „Moramo moći napraviti jedno preispitivanje sebe i procedure kako je prošlo. Bitno je iz svega naučiti nešto i krenuti dalje jer moramo idućem pacijentu pomoći.“
Poručio je da se mozak može trenirati. „Umna gimnastika je pokazano dobra stvar. Svatko ima stvari koje voli, a to može biti matematika, popunjavanje križaljke, bavljenje sitnim radom i slično. Treba ih se pridržavati svakodnevno da imaju učinka.“
