Više od tisuću policajaca i čelnika snaga za provedbu zakona iz cijelog svijeta sudjeluje ovaj tjedan na Interpolovoj općoj skupštini u Beču, gdje je organizacija i utemeljena prije stotinu godina.
„Narasli smo s 20 država članica prije sto godina na 196 danas”, rekao je za AFP Juergen Stock, glavni tajnik agencije sa sjedištem u Lyonu.
Svojim poznatim crvenim tjeralicama Interpol „osigurava da za kriminalce nema sigurnog utočišta, bilo u fizičkom svijetu ili online”, rekao je 64-godišnji Nijemac.
Ali organizacija je morala pojačati kontrole nakon što su zlouporabe tih tjeralica izazvale kritike.
Kao globalni centar za razmjenu informacija, Interpol pomaže državama članicama da „povežu konce preko kontinenata identificirajući i locirajući kriminalce”, objasnio je Stock.
Interpolova baza podataka ima 125 milijuna policijskih dosjea i gotovo 16 milijuna pretraga na dan.
Ratni vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, koji je uhvaćen 2008. nakon gotovo 13 godina provedenih u bijegu, i francuski serijski ubojica Charles Sobhraj neki su od najspektakularnijih Interpolovih ulova.
Globalno policijsko tijelo pomoglo je zadnjih godina i Italiji u suzbijanju najbogatije i najmoćnije mafije ‘Ndranghete.
Bez obzira na uspješnost, Interpolov sustav crvenih tjeralica često je meta optužbi da ga države članice zlorabe kako bi ušle u trag političkim disidentima.
Nedugo nakon što je preuzeo dužnost 2014., Stock je odlučio riješiti taj problem osnovavši tim s četrdesetak stručnjaka za provjeru tjeralica prije njihove objave.
Godine 2022., samo 1465 tjeralica bilo je odbačeno ili poništeno prije objave, u odnosu prema gotovo 70.000 valjanih.
„Ako je slučaj pretežito politički ili ima vojnu ili vjersku komponentu, Interpol se izuzima iz toga i to jako ozbiljno shvaćamo”, rekao je.
Štoviše, Interpol je uveo „novu politiku za izbjeglice” kako bi se zaštitilo one kojima je odobren izbjeglički status.
Međutim, pogreške se događaju jer ne postoji „globalno prihvaćena definicija terorizma”, priznao je Stock.
Francuski novinar Mathieu Martiniere, koji je nedavno objavio temeljitu istragu o Interpolu s njemačkim kolegom Robertom Schmidtom, rekao je za AFP da se „situacija poboljšala, ali više od stotinu nedužnih ljudi ipak prođe kroz mrežu svake godine i mogu biti izručeni i tada zatočeni”.
Velik problem s kojim je Interpol suočen je „manjak ljudskih resursa i nedostatno financiranje”.
Izbor emiratskog generala Ahmeda Nasera al-Raisija, koji je pod istragom u Francuskoj zbog suučešništva u mučenju, za predsjednika Interpola 2021. također je izazvao zabrinutost.
Knjiga novinara, objavljena u listopadu, također se bavi razdobljem kada su nacisti preuzeli kontrolu nad organizacijom nakon aneksije Hitlerove rodne Austrije.
Tadašnji predsjednik Interpola, Austrijanac Ernst Kaltenbrunner, osuđen je na smrt u Nurnbergu i pogubljen 1946.
Sve do ove godine, imena Interpolovih nacističkih predsjednika nisu se spominjala na internetskoj stranici organizacije kako bi se prikrila povijest, rekao je Martiniere.
Stock je rekao da je to nenamjerni previd i to je međuvremenu ispravljeno.
