Živi li se u Bosni i Hercegovini “na kredit”? Zbog čega građani najčešće dižu kredite? Je li moguće danas u BiH prosječnom građaninu živjeti bez kredita? Odgovore su nam dali Faruk Hadžić, dekan na sarajevskom Univerzitetu SSST i Vladimir Vasić, sociolog, piše N1.
Hadžić ističe da smo društvo paradoksa i to objašnjava ovako:
“Ljudi kod nas žive na kredit da, većinski se diže kredit. Imamo tu paradoks jer često čujemo da je štednja stanovništva velika – tu štedi mala grupa ljudi koja ima enorman kapital, ali većina ljudi zbog svojih primanja ne može uštedjeti pa su prinuđeni da dižu kredite”, objasnio je Hadžić.
Sociolog Vasić sa stručne strane naglašava da građani kada podižu kredit ili u bilo kojoj drugoj sličnoj situaciji ne vrše konzultacije sa stručnim osobama, te kako navodi imamo situaciju da “građani na internetu vrše pretragu o zdravlju, umjesto da odu doktoru”.
“Ukoliko prilazimo da tražimo pomoć nekom čovjeku imam osjećaj da se time plašimo da taj neko misli da smo mi slabi”, kazao je Vasić.
Baš kao Hadžić tako i Vasić poentira da je mnogo toga lažno u društvu kod nas.
“Mi živimo u vremenu egoizma, materijalizma i hedonizma”, istakao je Vasić.
Također, Vasić navodi da kod nas se ne poštuju stručne osobe i njihove sposobnosti i znanje.
“Nama u BiH je problem što sve znamo, u jednoj glavi ekonomski, liječnici, pravnici, suci. To naše znanje, odnosno neznanje, nas je dovelo tu gdje jesmo”, naveo je Vasić.
Kuda idemo?
Redovi ispred veleposlanstava, masovni odlazak građana svih dobi ne zabrinjavaju nadležne, kaže Vasić, i dodaje da na sve to utječe i politički ambijent u kojem se nalazimo.
“U BiH imamo teror manjine nad većinom. Manjina su oni koji vode ovaj sistem kako ga vode, stanovništvo je većina koja je u sve težoj situaciji”, rekao je Vasić.
Planiranje kućnog budžeta
Prihodi i rashodi odnosno ono što se mjesečno zaradi i potroši mora se staviti na papir i planirati, ističe Hadžić i navodi da građani moraju postati ekonomski pismeniji i informiraniji.
“Bitno je da posložite primanja, kada vam ono dolazi, izdatke. Najveći problem je kada dođete do neplaniranih dodatnih prihoda onda se pojavi 100 način kako da to potrošite i tu je bitka sam sa sobom da ne idete u neplaniranu kupovinu”, kazao je Hadžić.
Na kraju, Hadžić navodi da nema kreditnu karticu i da građani olako shvaćaju njihovu upotrebu, zaboravljajući da se taj već potrošeni novac u konačnici mora vratiti.
