Jesenski period dovodi nas u situaciju kad ćemo više boraviti u zatvorenim prostorima. Razumljivo je za očekivati da će se tipične i atipične pneumonije povećati, rekao je voditelj Odjela interne medicine u KBC-u Zagreb Saša Srića, gostujući u emisiji HTV-a “Studio 4”.
Neuobičajeno ovog ljeta, osim što su nas mučili nesnosni toplotni udari kojima nije bilo kraja doslovno sve do početka rujna, imali smo eksploziju netipičnih upala pluća koje su popunile prije svega bolnice na obali. Osim toga, ne pomažu ni antibiotici.
Na pitanje je li ljetni COVID bio uzrok netipičnih upala pluća koje su sa sobom nosile težak intenzivan kašalj, visoku temperaturu, ali i tegobe cijelog respiratornog sustava, Srića je rekao kako nas nisu napustile od prošle jeseni i zime infekcije u koje spadaju infekcije gornjih, ali i donjih dišnih puteva.
– One su smanjile intenzitet, ali nastavno na zimski period, cijeli proljetni i ljetni period dominirale su upale pluća koje nisu tipične za ovaj period godine. To je bila mješovita kombinacija bakterijskih atipičnih upala pluća koje počinju postupno i nemaju uobičajeni klinički tijek bolesti, imaju blažu kliničku sliku, ali se liječe drugim vrstama antibiotika, rekao je Srića.
“Dugo toplo ljeto ne bi trebalo biti uzrok porasta upala pluća”
Dodao je kako je bilo ljetnog COVID-a, ali ne značajno.
– COVID nije značajno pridonio porastu upala pluća. To su bile atipične bakterijske upale pluća. Klimatske promjene i pad imuniteta dovele su do toga da će upale pluća najvjerojatnije biti konstanta, rekao je Srića.
Istaknuo je kako dugo toplo ljeto ne bi trebalo biti samo po sebi uzrok porasta upala pluća.
– Dugi boravak na klimatiziranim prostorima, nagle promjene temperatura, pijenje hladnih pića kod osoba koje su bile jako zagrijane, sigurno su bile predisponirajući, ali ne i uzročni faktor. Sve veći broj patogena sad je došao do izražaja jer smo se tijekom koronavirusa previše štitili. To je bio razlog porasta respiratornih infekcija, dodao je.
Jesenski period dovodi nas u situaciju kad ćemo više boraviti u zatvorenim prostorima. Razumljivo je za očekivati, kaže Srića, da će se one tipične i atipične pneumonije povećati.
– Broj pacijenata s COVID pneumonijama je porastao. Moj odjel broji 34 kreveta, već sad smo otvorili drugu sobu, a na pragu smo otvaranja treće COVID sobe, rekao je.
Antibiotici
Kad se govori o liječenju antibioticima, Srića smatra kako antibiotske terapije ne pomažu kad se krivo i neindicirano pišu, a to je kod virusnih pneumonija. Savjetuje da se treba napraviti laboratorijski nalaz, pratiti kliničku sliku i napraviti rendgen. Istaknuo je kako je to putokaz hoće li se ili neće davati antibiotici.
– Postoje pneumonije koje ne reagiraju na antibiotike. To su atipične za koje postoji ciljana skupina antibiotika. Zahvaljujući tome što se antibiotici neopravdano pišu imamo velik broj rezistencija na antibiotike, rekao je.
