Lideri vladajućih političkih stranaka iz BiH idućeg bi tjedna trebali ići u Bruxelles gdje će s dužnosnicima EU razgovarati o provedbi reformi nužnih za otvaranje pristupnih pregovora, no za sada nema naznaka otopljavanja odnosa među koalicijskim partnerima zbog čijih je svađa blokiran europski put.
Ključni političari iz BiH trebali bi se u Bruxellesu 5. prosinca sastati s europskim povjerenikom za susjedstvo i proširenje Oliverom Varhelyijem, a taj se sastanak održava uoči samita Europskog vijeća koje će zasjedati kasnije tijekom mjeseca i na kojemu šefovi država ili vlada Unije teorijski mogu donijeti odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH.
Europska komisija je u svom mišljenju preporučila da se takva odluka odgodi za ožujak naredne godine kako bi se BiH dalo priliku da dokaže spremnost za nastavak provedbe reformi, no Vijeće tu preporuku ne mora uvažiti i može odmah donijeti odluku o otvaranju pregovora.
Za to se snažno zalaže i Hrvatska, a ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman je za prošlotjednog posjeta Sarajevu kazao kako se nada odluci o otvaranju pregovora s BiH do kraja godine.
Ministri vanjskih poslova Hrvatske, Češke, Grčke, Italije, Slovačke i Slovenije u srijedu su potpisali zajedničku izjavu kojom su pozvali na otvaranje pregovora s BiH, uz ocjenu kako bi “bilo kakva odgoda početka pristupnih pregovora mogla dodatno povećati nestabilnost u regiji i rezultirati gubljenjem pozitivnog zamaha”.
Iz delegacije EU u Sarajevu Hina doznaje kako je najavljeni sastanak dio procesa konzultacija koje vodi povjerenik Varhelyi, a na dnevnom redu bit će 14 reformskih prioriteta definiranih još 2019., konkretni koraci koje BiH kani poduzeti u njihovoj provedbi kao i plan rasta koji je važan zbog novog paketa financijske pomoći EU namijenjenog zapadnom Balkanu, vrijednog šest milijardi eura.
Veleposlanik EU u BiH Johann Sattler ranije je naznačio kako bi, u slučaju da ožujak ostane termin za konačnu odluku o otvaranju pregovora, političari iz BiH morali osigurati da do tada u parlamentu budu usvojena tri do četiri bitna zakona koji su već pripremljeni.
Riječ je o zakonima o sudovima, o sprječavanju sukoba interesa te sprječavanju pranja novca, tehničkim izmjenama izbornog zakona kao i sporazumu s Frontexom, koji bi omogućio učinkovitiju kontrolu ilegalnih migracija.
“To bi bio vrlo dobar znak potvrde spremnosti BiH za provedbu reformi”, kazao je u četvrtak Hinin izvor iz Delegacije EU u BiH.
Čelnici bošnjačko-građanskog bloka i HDZ-a BiH u utorak su, na sastanku u Sarajevu, potvrdili spremnost da rade na donošenju tih zakona i “uskoče u vlak” kojim se sada nudi mogućnost otvaranja pregovora o članstvu pa su uputili poziv čelniku bosanskih Srba Miloradu Dodiku da i on u tome sudjeluje, odnosno odustane od blokada i ultimatuma koje je nametnuo.
Lider HDZ-a Dragan Čović kazao je kako vjeruje da se svi postojeći problemi mogu riješiti, a preduvjetom za to smatra suzdržavanje od zapaljivih izjava i svađa u javnosti.
No Dodik je u srijedu odgovorio porukom kako od toga neće biti ništa ne ispune li se njegovi ranije postavljeni ultimativni zahtjevi, a prvi je novi zakon o Ustavnom sudu BiH i uklanjanje stranih sudaca iz njegova sastava. Pritom je na svoju ruku ustvrdio da EU također na tome inzistira u ovom trenutku.
“Sad je došlo vrijeme za Ustavni sud, broj dva je izborni zakon BiH… Kad te dvije strane završimo – pregovaramo o svim drugim stvarima. Kad poslije kažu ‘ne’ za Ustavni sud onda će čuti ‘ne’ i na sve drugo”, zaprijetio je ponovo Dodik svojim partnerima u vlasti.
Lider bosanskih Srba naznačio je kako postoji mogućnost da i ne ode u Bruxelles nezadovoljan činjenicom da se dan nakon tog sastanka mora pojaviti na Sudu BiH, gdje mu 6. prosinca počinje suđenje po optužnici za neprovođenje odluka visokog predstavnika. “Još nisam odlučio što ću s tim”, kazao je Dodik.
