U organizaciji Paneuropske unije Rumunjske u Bukureštu je 8. i 9. ožujka održana međunarodna konferencija „Prema snažnijoj i sigurnijoj Europi: Paneuropski pogled na Europsku uniju i šengensko proširenje“ na kojoj se okupilo više od 70 sudionika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Austrije, Italije, Njemačke, Francuske, Sjeverne Makedonije, Moldavije, Španjolske, Albanije, Bugarske, Estonije i Rumunjske.
Na konferenciji su između ostalih o temama bitnima za današnju Europu, ali i Europu sutrašnjice, govorili potpredsjednik rumunjske Vlade Marian-Cătălin Predoui, europska povjerenica za transport Adina-Ioana Vălean, zastupnik u njemačkom Bundestagu Gunther Krichbaum, predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire, glavni tajnik Hrvatske paneuropske unije i predsjednik Hrvatske paneuropske unije Pavo Barišić, predsjednik Paneuropske unije Rumunjske Alexandru Nazare, zamjenik glavnog tajnika Međunarodne paneuropske unije Vanja Gavran, predsjednik
Makedonske paneuropske unije Andrej Lepavcov, predsjednik Francuske paneuropske unije Eric Campion, predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine Franjo Topić, glavni tajnik Austrijskog paneuropskog pokreta Rainhard Kloucek i mnogi drugi.
Predoui je podsjetio kako je tekao proces priprema Rumunjske i Bugarske za ulazak u Schengenski prostor te da je već 2011. Europsko vijeće utvrdilo da su Bugarska i Rumunjska ispunile kriterije i da su spremne, ali nakon toga to postaje političko pitanje koje traje do dan danas zbog blokada nekih zemalja članica. Izrazio je nadu da će cijeli proces pridruživanja Schengenskom području biti završen do kraja godine.
„Utemeljitelj i njezin prvi predsjednik Paneuropske unije Richard Coudenhove-Kalergi već se 1922. zalagao za ukidanje granica između europskih zemalja. Vjerovao je da će ukidanje granica omogućiti kulturni i ekonomski razvoj naroda Europe. Zato i mi danas podržavamo ulazak i Rumunjske i Bugarske u Schengensko područje, kao što je u njega ušla Hrvatska na početku 2023. godine“, kazao je Barišić.
Krize pokazale potrebu za solidarnosti
Povjerenica Vălean kazala je kako su krize pokazale da moramo biti solidarni. „Nakon COVID pandemije Europska komisija osigurala je više od 750 milijardi eura za gospodarski oporavak zemalja članica i tu smo pokazali zajedništvo i solidarnost kroz projekt EU – Next Generation. I dalje se moramo fokusirati na kompetentnost europskog gospodarstva“, zaključila je Vălean.
„Danas europska sigurnost ovisi o SAD-a, što nije dobro. Europa se mora bolje organizirati i biti neovisna od drugih u svakom pogledu, poglavito sigurnosnom.
Bruxelles to mora shvatiti“, naglasio je Terrenoire i dodao „Mi smo u ratu. Rusija je odlučila vratiti svoje imperijalističku prošlost i sovjetske granice. To je nedopustivo i zato trebamo svoju sigurnosnu i obrambenu politiku“.
Ako se ne obrani Ukrajina, Rusija se neće zaustaviti
„Ako ne obranimo Ukrajinu, Rusija se neće zaustaviti. Temeljne vrijednosti Europe su mir, demokracija i ljudska prava, a te vrijednosti Putin nikada neće prihvatiti“, kazao je Krichbaum. Vezano za politiku proširenja Europske unije iznio je zanimljiv prijedlog da se zemljama kandidatima da status zemalja promatrača čiji bi predstavnici sudjelovali u radu institucija Europske unije.
Topić je između ostaloga rekao da je za stabilnu Europu potreban stabilan jugoistok Europe i da je geopolitička odluka o priključenju šest zemalja regije od važnosti i za EU.
„Da se napokon nije shvatilo kako Rusija, ali i neke druge zemlje, imaju pretenzije prema i na ovo područje proces europskih integracija još bi bio na čekanju, jer politika proširenja jednom broju zemalja EU-a nije bila nikakav prioritet“, kazao je Topić izrazivši nadu da će krajem ovoga mjeseca biti otvoreni pregovori s Bosnom i Hercegovinom.
Nazare je pak u svom govoru posebno naglasio ulogu istaknutih Rumunja u Paneuropskoj uniji i njezinom osnivanju 1922. Na posebnom mjestu istaknuo je ministar vanjskih poslova, a kasnije i predsjedavajućeg Ligom naroda Nicolaea Titulescua koji je blisko surađivao s Coudenhoveom-Kalergijem.
Sudionici konferencije složili su se da je povjerenje važno za jačanje Europske unije i da zemlje članice ne bi smjele gledati samo svoj osobne interese i zbog njih blokirati druge države, već da trebaju prepoznati one zajedničke i na njima graditi europsku politiku.
Paneuropska unija pokret je osnovan 1922. godine s ciljem ujedinjena europskih naroda i država i kao takav preteča je moderne Europske unije. Danas djeluje u 30 europskih država.
.jpg){kind=small}
