Krajem travnja u Dubrovniku bi trebao biti potpisan međudržavni sporazum između BiH i Hrvatske u vezi s izgradnjom plinovoda Južna interkonekcija, međutim, kao problem se pojavljuje pitanje “državne imovine”, koje, kako stvari sada stoje, prijeti da, u najboljem slučaju, uspori ovu investiciju.
Ovaj projekt je nemoguće provesti sa Zakonom o zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je nametnuo OHR 2005. godine, a prema neslužbenim informacijama u Bosni i Hercegovini, ovo pitanje se danima raspravlja unutar zemalja Kvinte (SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija). To ne bi trebalo čuditi s obzirom na to da je Vlada Federacije predložila izmjene Zakona o plinovodnoj Južnoj interkonekciji BiH i Republike Hrvatske na način da projekt provodi američka tvrtka “AAFS Infrastructure and Energy”.
Međutim, da bi se započeo bilo kakav rad na tom i sličnim projektima, trebalo bi riješiti pitanje “državne imovine”, što domaći političari nisu učinili u proteklih 20 godina zbog potpuno drugačijih stavova.
Već se nagađa da stranke sa sjedištem u Sarajevu neće pristati na “djelomično” rješavanje ovog pitanja, već će inzistirati da se ono riješi na razini BiH, odnosno da Parlamentarna skupština BiH usvoji zakon o “državnoj imovini”. S druge strane, za Republiku Srpsku, a to su više puta naglasili, to je neprihvatljivo.
Bošnjački dužnosnici tvrde da “državna imovina” prema Ustavu i odlukama Ustavnog suda BiH pripada BiH, dok u Republici Srpskoj naglašavaju da prema istom Ustavu BiH, Bosna i Hercegovina nema imovinu i ona u cijelosti pripada entitetima.
„Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije prejudicirao konačnu odluku, već je u svojim odlukama produžio zabranu i utvrdio da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine treba donijeti zakon koji će regulirati ovo pitanje. Zakonom bi, između ostalog, trebalo regulirati raspodjelu državne imovine, formirati njezin registar i osnovati agenciju koja će upravljati državnom imovinom. Nadalje, državi je potrebna imovina koja je potrebna za njezino funkcioniranje plus opća i javna dobra koja su res extra commercio, a ostala imovina treba biti stavljena u funkciju gospodarskog i ekonomskog razvoja te razvoja lokalnih zajednica“, rekao je pravni stručnjak Damir Sakić, dodajući da je najbolje da se OHR nikada nije miješao u ovo pitanje.
Kaže da ga ne bi iznenadilo da Quinta, s obzirom na to da postoji veliki interes za realizaciju projekata energetske i prometne infrastrukture, pristupi rješavanju ovog pitanja i nametne nešto s čime će svi biti „malo nezadovoljni“.
„To donekle nezadovoljavajuće može biti rješenje u kojem nijedna razina vlasti neće biti isključivi nositelj prava vlasništva nad državnom imovinom, te da će se ona raspodijeliti na teritorijalno-funkcionalnom principu, a da se državi da potrebna imovina za njezino funkcioniranje“, rekao je Sakić za „Nezavisne“.
Što se tiče projekta Južne interkonekcije, Dragan Čović, čelnik HDZ-a, kaže da ne zna što su predstavnici Quinte učinili, ali da je komunicirao s predstavnicima američke administracije u BIH i da se nada da će izaći “s konkretnom objavom”.
“Saslušao sam kolege iz SDA i SDP-a o toj temi i mislim da smo uskladili stavove o mnogim pitanjima. Interes BIH treba biti zaštićen, a to treba omogućiti i svim ostalim razinama vlasti, u skladu s Ustavom. Odluka o državnoj imovini, kakva je sada, evidentno je prepreka ulaganjima u cijeloj BIH. Moramo pronaći adekvatno rješenje za ovo pitanje, jer mnoga ulaganja čekaju”, rekao je Čović.
Podsjećamo, SDA i SDP su istog dana izdali gotovo identičnu izjavu u kojoj kažu da bi se pitanje “državne imovine” trebalo riješiti kroz zakon koji će donijeti Parlamentarna skupština BIH, na način da imovina pripadne BIH. Kao privremeno rješenje, SDA je predložila da se na razini BiH formira povjerenstvo koje bi donosilo pojedinačna izuzeća od privremene zabrane raspolaganja “državnom imovinom”, dok je Saša Magazinović, voditelj Kluba zastupnika SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, rekao da “nama nisu prihvatljiva fleksibilna tumačenja”.
“Ono što su SDP i SDA rekli samo je jedan dokaz kako se ujedinjuju kada trebaju napraviti neku foru Republici Srpskoj i uvijek su tu zajedno. Vjerojatno su čuli da se nešto oko toga događa. Schmidtov pokušaj da to riješi nije uspio, a moram reći da su tajno formirane neke komisije koje su stvarale rješenja”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
Rekao je da ta rješenja znače da će igrališta i parkovi pripasti lokalnim zajednicama, a Republika Srpska neće imati nikakvu imovinu. Naveo je da su školske zgrade koje su izgrađene prije sukoba 1991. trebale pripasti Bosni i Hercegovini, a Republika Srpska je trebala plaćati najamninu.
Dodik je također rekao da pojam “državna imovina” ne postoji, te da sva javna dobra pripadaju Republici Srpskoj i da će to i ostati, te da ih nema namjeru ustupati ili poklanjati.
