Usvajanje nacionalnog proračuna na kraju godine u Bosni i Hercegovini može se činiti nelogičnim, ali nije neuobičajeno. Ova loša praksa se nastavlja, s ključnim državnim dokumentima koji su se prethodno usvajali u drugom tromjesečju, dok su se gubici gomilali u prvom. Kao zemlja s kandidatskim statusom za EU, Bosna i Hercegovina je sada pod nadzorom Europske unije. Bez odobrenog proračuna, financiranje brojnih projekata, zapošljavanja, nabavke opreme, pa čak i funkcioniranje određenih institucija je ugroženo. Došlo je do brojnih kašnjenja, a možda najštetnija posljedica je svakodnevni gubitak kredibiliteta u međunarodnoj zajednici.
Zeleno svjetlo iz Bruxellesa otvorilo je mogućnost da Bosna i Hercegovina primi sredstva iz EU fondova. Domaći političari vidjeli su plan rasta za zapadni Balkan kao nagradu za napredak na europskom putu. Europska unija pripremila je početnu tranšu od 70 milijuna BAM za Bosnu i Hercegovinu. Međutim, osnovni instrument za operativnost tih sredstava bilo je usvajanje proračuna BiH. S obzirom na to da je prošlo pola godine bez proračuna, postavlja se pitanje je li Bosna i Hercegovina već pala na prvom testu.
“Trenutno smo odbijeni za ovu pomoć. Ostavljeni smo u prostoru za konzultacije gdje još uvijek pokušavamo pronaći prihvatljiv jezik. Nažalost, ono što se nudi i na čemu inzistiraju predstavnici iz RS-a, kao što je osnivanje Vijeća za konkurenciju i Agencije za državnu pomoć, su temeljna pitanja preko kojih Europa neće preći,” govori Predrag Kojović iz “Naše stranke”.
Johan Sattler, šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini nastojao je biti pozitivan: “Nadam se da će današnja sjednica Vijeća ministara, koja se održava u Mostaru, ponovno pokrenuti dinamiku usvajanja proračuna u Vijeću ministara, što je prvi korak, a slijede Predsjedništvo i Parlamentarna skupština BiH. Daljnji zadaci su također dobro poznati i jasni.”
Prije nego što se prihvate novi zadaci, mora se priznati da stari nisu dovršeni. Dok se čekalo na usuglašavanje proračuna, dovedeno je u pitanje funkcioniranje cijelog pravosuđa. Jedan od razloga je taj što novoimenovani suci i tužitelji nisu mogli stupiti na dužnost zbog nedostatka sredstava za rad Odjela za integritet unutar VSTV-a. Ustavni sud BiH također čeka na proračunska sredstva.
Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV-a: “Proračun je osnovni način osiguravanja sredstava za sve odjele, uključujući i ovaj poseban odjel, koji bi trebao biti predviđen i usvojen u proračunu. Znali smo da se to može dogoditi jer se, nažalost, proračun gura u politički diskurs.”
Nije normalno da Ustavni sud ovisi o ministru financija
“Kada Ustavni sud ovisi o ministru financija BiH, to nije normalan odnos. Ustavnom sudu treba omogućiti da slobodno radi,” govori Seada Palavrić, predsjednica Ustavnog suda BiH
Granična policija nema uniforme, a kamoli druge potrepštine. Plaće su godinama stagnirale, proračuni se donose bez konzultacija sa sindikatima, što rezultira općim kaosom. Svaka nova Vlada očekivala se poboljšati situaciju, no napredak, buduće planiranje i spremnost pokazuju da se sustav doista urušio.
Ministri također kontroliraju policijske agencije, koje su šest mjeseci bile uskraćene za nova zapošljavanja, potrebnu opremu i obećana ulaganja. Još uvijek čekaju na prijem novih policajaca.
Dragan Krvavac, Sindikat policijskih organa u BiH :”Zbog procedura, prijedlog zakona o proračunu stići će u Parlament najranije sredinom ovog mjeseca. Jasno je da je to kočnica svih procesa jer sredstva još neće biti operativna.”
“Imali smo informaciju u prosincu da je proračun dogovoren; evo, šest mjeseci kasnije, ponovno je dogovoren, i tako nisam siguran hoćemo li imati proračun, ali ova koalicija je pokazala da se vrlo lako dogovore kad je riječ o trošenju novca, a kada su u pitanju imenovanja, također se brzo dogovaraju. Međutim, kada je riječ o rješavanju zakonskih rješenja koja su od interesa za sve građane, ne samo za parlamentarnu većinu, nema dogovora.”
Ako se usvajanje proračuna oduži u Parlamentarnoj skupštini BiH zbog blokade Doma naroda, održavanje lokalnih izbora moglo bi biti upitno. Posebno je zanimljivo što se izbori provode djelomično prema nametnutim izmjenama, koje zahtijevaju dodatna financijska sredstva.
“To je neka vrsta kočnice svih procesa. Svi, na neki način, imaju ograničenu mogućnost djelovanja, stalno čekanje, dovodi se u pitanje redovito financiranje, itd,” govori Zdenko Ćosić iz HDZ-a BiH.
