Kinesko ministarstvo trgovine objavilo je da uvodi carine protiv Sjedinjenih Američkih Država na više proizvoda kao reakciju na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa. Kina je istodobno najavila druge mjere povezane s trgovinom, uključujući istragu protiv Googlea, izvještava AP.
Prema službenom priopćenju, Kina će primijeniti carinu od 15 posto na ugljen i ukapljeni prirodni plin te carinu od 10 posto na sirovu naftu, poljoprivredne strojeve i automobile velike zapremine. Ova odluka dolazi kao odgovor na američke carine koje je uveo predsjednik Donald Trump, a koje su jutros stupile na snagu.
“Na ovo bismo se trebali naviknuti”
I dok su američki i europski terminski burzovni indeksi bili u plusu nakon jučerašnjih dobrih vijesti iz Kanade i Meksika, jutros su ponovno u minusu jer se ulagači plaše trgovinskog rata između SAD-a i Kine, sličnog onom iz Trumpovog prvog mandata.
„Mislim da bismo se na ovo trebali naviknuti, na svojevrsni ‘rollercoaster’ zbog javnog pregovaranja o carinama i drugim politikama”, kaže Ross Mayfield, analitičar u tvrtki Baird.
Odgovor Kine
“SAD-ovo jednostrano povećanje carina ozbiljno krši pravila Svjetske trgovinske organizacije”, stoji u priopćenju kineskog ministarstva trgovine. “Ne samo da nije od pomoći u rješavanju vlastitih problema već također šteti normalnoj gospodarskoj i trgovinskoj suradnji između Kine i SAD-a.”
Carina od 10 posto koju je naredio Trump za Kinu stupila je na snagu danas, iako je planirao razgovarati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u sljedećih nekoliko dana u pokušaju ublažavanja napetosti između dviju najvećih svjetskih ekonomija.
Uz carinske mjere, kineska državna uprava za regulaciju tržišta objavila je da provodi istragu protiv Googlea zbog sumnje u kršenje antimonopolskih zakona. Iako se u objavi nije izričito spominjalo uvođenje carina na tehnološke proizvode, najava je stigla samo nekoliko minuta nakon što su američke carine od 10 posto trebale stupiti na snagu.
Trump je sinoć odgodio uvođenje carina Meksiku i Kanadi, a carinama prijeti i Europskoj uniji.
Novi trgovinski rat?
Tijekom Trumpova prvog mandata 2018. trgovinski odnosi između SAD-a i Kine eskalirali su u puni carinski rat. Trump je, slijedeći svoju politiku “Amerika na prvom mjestu“, uveo niz carina na kineske proizvode vrijedne stotine milijardi dolara, što je izazvalo kinesku odmazdu.
Pod Bidenovom administracijom većina tih carina ostala je na snazi, a neke su i povećane. Biden je primijenio ciljaniji pristup, fokusirajući se na strateške sektore poput poluvodiča i električnih vozila.
Unatoč trgovinskim napetostima, gospodarstva dviju zemalja ostaju duboko povezana. Kina i SAD i dalje su među najvećim trgovinskim partnerima – američki uvoz iz Kine u prvih 11 mjeseci prošle godine iznosio je 401 milijardu dolara, dok je kineski uvoz iz SAD-a dosegao 131 milijardu dolara.
