U nakladi Sveučilišta u Mostaru i HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, uz partnersko sudjelovanje HKD Napredak Dubrovnik i HKD Napredak Split, ovih dana iz tiska je izišao zbornik radova „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“.
Ovo izdanje predstavlja jedno od najznačajnijih novijih djela posvećenih tom važnom prijelomnom razdoblju povijesti Bosne i Hercegovine te jugoistočne Europe. Zbornik je nastao kao rezultat međunarodnoga znanstvenog skupa održanog 24. i 25. listopada 2024. godine povodom obilježavanja 600. obljetnice rođenja bosanske kraljice Katarine Kosače Kotromanić, osobe koja i danas zauzima istaknuto mjesto u povijesnom i kulturnom pamćenju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Kako ističe jedan od urednika zbornika, dr. sc. Anto Ivić, znanstveni skup otvorio je niz pitanja o političkim, društvenim, kulturnim i demografskim posljedicama nestanka Bosanskoga Kraljevstva, sudbini različitih društvenih slojeva nakon osmanskog osvajanja te dugoročnim promjenama koje su obilježile prostor Bosne i susjednih zemalja. Posebnu vrijednost publikaciji daje i prvi cjeloviti prijepis, transkripcija i prijevod oporuke kraljice Katarine Kosače Kotromanić, jednog od najvažnijih dokumenata bosanskohercegovačke srednjovjekovne baštine. Iako se nestanak Bosanskoga Kraljevstva često promatra kao događaj iz daleke prošlosti, posljedice tog povijesnog prijeloma osjećale su se stoljećima. Promjene političkih granica, migracijski tokovi, preoblikovanje društvenih odnosa te promjene vjerskog, kulturnog i identitetskog krajolika trajno su obilježili Bosnu i Hercegovinu i njezino šire okruženje. Upravo tim složenim procesima posvećena je ova knjiga.
Zbornik donosi 17 znanstvenih radova autora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih europskih zemalja. Tematski obuhvaća širok raspon istraživačkih područja, od političke i institucionalne povijesti, preko migracijskih i demografskih procesa, do pitanja identiteta, kulturnoga nasljeđa, kolektivnog pamćenja i povijesti umjetnosti. Posebna pozornost posvećena je dugoročnim posljedicama osmanskog osvajanja Bosne, uključujući promjene društvenih struktura, konfesionalnih odnosa i migracijskih tokova.
Prema ocjeni recenzenata, izv. prof. dr. sc. Marka Rimca sa Sveučilišta u Splitu i izv. prof. dr. sc. Marinka Marića sa Sveučilišta u Dubrovniku, zbornik predstavlja vrijedan doprinos suvremenim istraživanjima povijesti Bosne i jugoistočne Europe. Njegova posebnost leži u tome što nestanak Bosanskoga Kraljevstva ne promatra tek kao politički slom jedne države, nego kao početak dubokih društvenih, kulturnih i identitetskih promjena koje su obilježile stoljeća koja su uslijedila. Autori okupljeni u zborniku nude nova tumačenja i istraživačke perspektive, povezujući povijest Bosne sa širim europskim procesima kasnoga srednjeg i ranoga novog vijeka. Time ova publikacija nadilazi uske nacionalne okvire te doprinosi boljem razumijevanju zajedničke povijesti prostora na kojem se stoljećima susreću različite kulture, religije i političke tradicije.
Uz dr. sc. Antu Ivića, urednica zbornika je izv. prof. dr. sc. Dijana Pinjuh, dok su koordinatori projekta Miroslav Landeka i izv. prof. dr. sc. Dražen Barbarić. Grafički prijelom uradio je Željko Koren, a tisak PRESSUM. Slika na naslovnici Kraljica Katarina rad je akademskog slikara Borisa Jovanovića. Objavljivanjem ovoga zbornika znanstvenoj i široj javnosti dostupno je vrijedno djelo koje na suvremen i interdisciplinaran način rasvjetljava jedno od ključnih poglavlja povijesti Bosne i Hercegovine te pridonosi boljem razumijevanju procesa koji su stoljećima oblikovali društveni, kulturni i identitetski razvoj ovoga prostora.
