Pelet je pred sezonu grijanja dostigao cijenu i do 900 KM po toni, cijena struje zavisi od toga gdje živite i koliko trošite, dok toplotna pumpa može višestruko smanjiti potrošnju električne energije, ali zahtijeva znatno veće početno ulaganje, pišu Nezavisne novine.
Što se onda najviše isplati za grijanje kuće od 100 kvadrata u BiH?
Jednostavnog odgovora nema, jer dvije kuće iste površine mogu imati drastično različite račune.
Izolacija, stolarija, klimatski uvjeti, temperatura u prostorijama, efikasnost kotla, ali i navike ukućana mogu značajno uticati na potrošnju.
Da bismo različite sisteme mogli porediti pod istim uvjetima, uzet ćemo model kuće od 100 kvadratnih metara kojoj je tijekom sezone potrebno 12.000 kWh korisne toplotne energije.
To ne znači da svaka kuća od 100 kvadrata troši toliko. Dobro izolirana može zahtijevati znatno manje, a stara i neizolirana mnogo više. Broj od 12.000 kWh ovdje služi isključivo kao zajednička osnova za poređenje.
Koliko bi ove zime koštalo grijanje na pelet?
Pelet je proteklih godina mnogima bio kompromis između cijene i komfora, ali ovogodišnje cijene ozbiljno mijenjaju računicu.
Prema posljednjem pregledu Federalnog ministarstva trgovine od 8. rujna 2026, prijavljene maloprodajne cijene veoma se razlikuju. Kod proizvođača se, zavisno od klase, kreću od oko 585 KM do 880 KM po toni, dok su među trgovcima evidentirane cijene od 733, 793, 830 i 850, pa i 900 KM.
Ako bi domaćinstvo tijekom sezone potrošilo tri tone peleta, samo energent bi koštao približno:
po 600 KM za tonu – 1.800 KM
po 750 KM – 2.250 KM
po 850 KM – 2.550 KM.
Ako su potrebne četiri tone, trošak raste na 2.400, 3.000 odnosno 3.400 KM.
Dakle, samo razlika u nabavnoj cijeni peleta može račun za jednu sezonu promijeniti za 1.000 KM ili više.
Uz to treba računati servisiranje i čišćenje kotla, potrošnju manje količine električne energije i potreban prostor za skladištenje.
Da li su drva i dalje među najjeftinijim opcijama?
Drva se iz poređenja za BiH teško mogu izostaviti, posebno jer veliki broj domaćinstava već ima peći, kotlove i dimnjake.
Međutim, upravo je kod drveta teško napraviti univerzalnu računicu.
Nije svejedno da li kupujete bukvu, hrast ili neku drugu vrstu, da li se prodaje prostorni ili puni kubni metar, da li su drva iscijepana i prevezena do kuće i, što je veoma važno, koliko vlage sadrže.
Zbog toga tvrdnja da je kući od 100 kvadrata potrebno “X metara drva” bez dodatnih podataka može biti prilično nepouzdana.
Suho drvo ima veću korisnu energetsku vrijednost od vlažnog, dok mnogo zavisi i od same peći. Suvremeni kotao i stara peć ne mogu iz iste količine drveta iskoristiti jednaku količinu energije.
Za domaćinstvo koje već ima odgovarajući sistem i može povoljno nabaviti suho drvo, ono zato može ostati veoma konkurentno. S druge strane, cijena nije jedini faktor – tu su skladištenje, unošenje, loženje, pepeo i čišćenje.
Koliko struje bi potrošio električni kotao?
Kod električnog kotla računica je jednostavnija.
Otporno električno grijanje praktično pretvara potrošenu električnu energiju u toplotu, pa bi za naših modelskih 12.000 kWh korisne toplote trebalo približno 12.000 kWh električne energije.
Ali to ne znači da možemo 12.000 pomnožiti jednom “cijenom struje u BiH”.
Takva jedinstvena cijena ne postoji.
Zašto račun nije isti u RS i FBiH?
U Republici Srpskoj važe blok-tarife, a aktualni obračun primjenjuje se od 1.veljače 2026. godine. Zvanični kalkulator Regulatorne komisije za energetiku RS upravo je označen tim datumom.
Potrošnja domaćinstva dijeli se na tri bloka:
bijeli – do 500 kWh
plavi – od 501 do 1.500 kWh
crveni – iznad 1.500 kWh.
Važno je da se ne obračunava sva potrošnja po cijeni najskupljeg bloka. Ako domaćinstvo potroši, recimo, 2.000 kWh, prvih 500 kWh ulazi u bijeli, narednih 1.000 u plavi, a posljednjih 500 u crveni blok.
Konačni račun, osim energije, obuhvata mrežu, uslugu snabdijevanja, naknadu za obnovljive izvore i PDV, što pokazuje i službeni kalkulator RERS-a.
Zbog toga smo odustali od računanja grijanja samo množenjem ukupne potrošnje jednom cijenom kilovat-sata – takav rezultat ne bi odgovarao stvarnom računu.
Kakva je računica za domaćinstva Elektroprivrede BiH?
Drugačija pravila važe za kupce Elektroprivrede BiH.
Nove cijene i blok-tarife primjenjuju se od 1. rujna 2025. godine. Za obračunski period od 30 dana postoje tri bloka:
zeleni – do 350 kWh
plavi – od 351 do 1.000 kWh
crveni – iznad 1.000 kWh.
I ovdje se potrošnja postepeno raspoređuje kroz blokove, a granice se proporcionalno mijenjaju ako obračunski period nije točno 30 dana.
Kod dvotarifnog brojila dodatno je važan odnos potrošnje u višoj i manjoj tarifi.
Tijekom zimskog računanja vremena domaćinstva s dvotarifnim brojilom manju tarifu imaju radnim danima i subotom od 13 do 16 i od 22 do sedam sati, dok se nedjeljom manja tarifa primjenjuje cijeli dan.
To znači da dvije kuće koje potroše potpuno jednaku količinu električne energije ne moraju dobiti jednak račun.
A što je s Elektroprivredom HZ HB?
Na području koje snabdijeva Elektroprivreda HZ HB nema istog sistema blokova kao kod EPBiH.
Na aktualnoj stranici kompanije i dalje su navedene cijene koje se primjenjuju od 1. siječnja 2020. godine.
Kod domaćinstava se razlikuju tarifne grupe, viša i niža sezona, a kod odgovarajuće tarifne grupe i veća i manja dnevna tarifa.
Na primjer, u višoj sezoni aktivna energija za drugu tarifnu grupu iznosi 19,74 feninga/kWh u većoj i 9,87 feninga/kWh u manjoj tarifi. U nižoj sezoni iznosi 15,18 odnosno 7,59 feninga. U ove cijene uključeni su mrežarina, nabavka energije i usluga snabdijevanja, ali nisu naknada za obnovljive izvore i PDV.
Zato ni unutar Federacije BiH nije dovoljno reći da je “struja toliko i toliko”.
Koliko struja košta u Brčkom?
Brčko distrikt ima zaseban sistem.
DERK je 21. siječnja 2026. donio nove odluke o tarifama koje se primjenjuju od 1. februara 2026. godine.
Prosječna cijena električne energije za domaćinstva u okviru univerzalne usluge povećana je za 7,06 posto i iznosi 23,07 feninga/kWh.
Ali i ovdje treba biti oprezan: riječ je o prosječnoj cijeni, a ne o jednostavnoj tarifi kojom treba pomnožiti svaki potrošeni kilovat-sat.
Koliko struje stvarno troši toplotna pumpa?
Tu dolazimo do najveće razlike među električnim sistemima.
Električni kotao iz jednog kWh električne energije dobiva približno jedan kWh toplote. Toplotna pumpa struju prvenstveno koristi za premještanje toplote iz okoline u kuću, pa iz jednog kWh električne energije tijekom sezone može osigurati nekoliko kWh toplote.
Ako našem modelu treba 12.000 kWh toplote, računica je:
SCOP 3:
12.000 ÷ 3 = 4.000 kWh struje
SCOP 3,5:
12.000 ÷ 3,5 = 3.429 kWh struje
SCOP 4:
12.000 ÷ 4 = 3.000 kWh struje
Nasuprot tome, električni kotao bi za istu količinu toplote potrošio približno 12.000 kWh.
Dakle, matematička računica iz prethodne verzije je dobra: u ovom modelu toplotna pumpa bi potrošila približno tri do četiri puta manje električne energije od električnog kotla.
Znači li to da je toplotna pumpa uvijek najjeftinija?
Ne.
Ona može biti veoma efikasna, ali stvarni SCOP zavisi od vanjske temperature, temperature vode koju sistem mora postići, samog uređaja, kvaliteta ugradnje i toplotnih gubitaka objekta.
Najpovoljnije uvjete obično ima u dobro izoliranoj kući s podnim grijanjem ili dovoljno velikim niskotemperaturnim radijatorima.
Ako se ugradi u staru, slabo izoliranu kuću u kojoj radijatori zahtijevaju visoku temperaturu vode, potrošnja može biti znatno veća od idealnog proračuna.
Tu je i početna investicija. Zato nije dovoljno porediti samo februarski račun za struju – treba računati koliko košta kompletan sistem i koliko godina je potrebno da se dodatno ulaganje vrati.
Može li inverter klima biti jeftinija alternativa?
Ovu opciju vrijedi uključiti jer je inverter klima zapravo toplotna pumpa zrak-zrak.
Princip je sličan: ne proizvodi svu toplotu direktno iz električne energije, već je preuzima iz vanjskog zraka.
Zato može potrošiti višestruko manje električne energije od klasične grijalice ili električnog kotla za jednaku količinu isporučene toplote.
Njena velika prednost je što je početna investicija mnogo manja nego kod centralne toplotne pumpe zrak-voda.
Problem nastaje kod kuće od 100 kvadrata s više odvojenih prostorija. Jedna unutrašnja jedinica teško može ravnomjerno zagrijati cijelu kuću, pa može biti potrebno više klima.
Zbog toga je posebno zanimljiva za manje i dobro izolirane objekte, otvoreniji raspored prostorija ili kao dopuna drugom sistemu grijanja.
Što onda pokazuje računica za kuću od 100 kvadrata?
Ako svim sistemima zadamo isti cilj od 12.000 kWh korisne toplote, možemo pouzdano porediti barem njihovu energetsku stranu:
Sistem Okvirna potrošnja za isti model
Električni kotao oko 12.000 kWh struje
Toplotna pumpa, SCOP 3 oko 4.000 kWh struje
Toplotna pumpa, SCOP 4 oko 3.000 kWh struje
Pelet zavisi od efikasnosti kotla i kvaliteta peleta
Drva zavisi od vrste, vlažnosti i uređaja
Inverter klima zavisi od SCOP-a, temperature i broja uređaja
Kod peleta znamo i vrlo konkretnu aktualnu stvar: posljednji službeni pregled Federalnog ministarstva trgovine pokazuje cijene od približno 585 do 880 KM po toni, uz značajne razlike među prodavcima.
Koji sustav grijanja je onda najpovoljniji?
Univerzalnog pobjednika nema.
Ako kuća već ima kvalitetan kotao na drva i vlasnik povoljno nabavlja suh ogrjev, prelazak na sistem vrijedan više tisuća KM možda se neće brzo isplatiti.
Ako domaćinstvo tek ugrađuje kompletno grijanje u dobro izoliranu kuću, toplotna pumpa ima mnogo bolju startnu poziciju jer nema postojeće opreme koju treba “otpisati”.
Pelet nudi visok nivo komfora u odnosu na drva, ali je njegov ovogodišnji rast cijena ozbiljno promijenio računicu.
Električni kotao je jednostavan i relativno jeftin za ugradnju, ali je za kuću s velikim potrebama za toplotom problem velika potrošnja struje – posebno tamo gdje visoka mjesečna potrošnja vodi u skuplje blokove.
Inverter klima može biti vrlo zanimljivo rješenje za određene objekte, ali nije direktna zamjena za centralno grijanje u svakoj kući.
Da li se prije novog grijanja više isplati uložiti u izolaciju?
To je pitanje koje bi trebalo postaviti prije kupovine bilo kojeg novog kotla ili pumpe.
Ako kuća kroz neizolirane zidove i krov, lošu stolariju i druge dijelove objekta gubi mnogo toplote, svaki sistem će morati proizvesti više energije da bi nadoknadio te gubitke.
Smanjenjem potreba kuće za toplotom smanjuje se potrošnja bez obzira na to grijete li se na drva, pelet ili struju.
Osim toga, kuća s manjim toplotnim gubicima može zahtijevati uređaj manje snage, što može smanjiti i početnu investiciju.
Zato bi prije velike investicije u novi sistem grijanja najprecizniji korak bio proračun toplotnih gubitaka konkretnog objekta, a tek zatim izbor uređaja.
Napomena: Proračun od 12.000 kWh u tekstu predstavlja model napravljen radi poređenja sistema, a ne procjenu potrošnje svake kuće od 100 kvadratnih metara. Stvarna potrošnja i trošak zavise od izolacije, lokacije, vremenskih uvjeta, željene temperature, efikasnosti uređaja, cijene energenta i tarifnog modela.
