S padom temperature, početkom sezone grijanja na razne vrste čvrstih i drugih goriva čije izgaranje značajno zagađuje zrak, te pojavom magle i niske naoblake, posebno u kotlinskim dijelovima Bosne, došlo je do pogoršanja kvalitete zraka u mnogim gradovima širom Bosne i Hercegovine.
Prema jutrošnjim mjerenjima u 7 sati, zrak je nezdrav na području Banje Luke, gdje je indeks kvalitete zraka iznosio 187, te na području Kaknja i Travnika, gdje je indeks kvalitete zraka iznosio 163, zatim u Tuzli s indeksom od 162, Zenici i Sarajevu s indeksima kvalitete zraka od 160 i 159, prema podacima koje objavljuje Eko akcija na svojoj internetskoj stranici.
U svim sredinama s nezdravim zrakom moguće je pojačanje simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i dišnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje.
Plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske fizičke aktivnosti, dok bi produžena ili veća naprezanja tijekom boravka vani trebali izbjegavati i svi ostali.
Za osjetljive skupine stanovništva – zrak je jutros bio nezdrav na području Visokog, Bihaća i Lukavca, gdje je indeks kvalitete zraka u 7 sati iznosio 109 i 106.
Osobe s bolestima dišnih organa i srca, zatim starije osobe, trudnice i djeca u tim sredinama trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tijekom boravka vani, dok bi i svi ostali trebali ograničiti produžena ili veća naprezanja tijekom boravka vani.
Podaci o kvaliteti zraka na području BiH prikupljaju se sa službenih mjernih stanica, a dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, Tuzlanskog kantona te Američkog veleposlanstva u BiH.
Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica (PM2,5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).
PM2,5 ili fine čestice su one koje su puno opasnije jer su manje od 2,5 mikrometra (μm) pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam.
One nastaju izgaranjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugljen i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.
