Na šest mjeseci četverodnevni radni tjedan uveden je u 40-ak tvrtki. Radnici će raditi kraće, a dobivati istu plaću.
Njemačka je zakoračila u eksperimentalno razdoblje koje bi moglo dobro prodrmati europsko tržište rada. Naime, više od 40 tvrtki uvelo je radni tjedan od 4 dana, a plaća je radnicima ostala ista. Ako može Njemačka – zašto ne bi i Hrvatska?
Već dvije godine Petra ima produženi vikend, jer u njezinoj tvrtki radi se samo četiri dana na tjedan po osam sati.
“Tu sam pet godina i znam za dane kad se radilo i petkom. Usporedila bih to kao jako pozitivan pomak ne samo u nekakvom poslovnom aspektu nego i u privatnom. Tako da petak se sada iskorištava za kave na suncu ili putovanje“, rekla nam je Petra Mikloš, zaposlenica u reklamnoj agenciji.
Da je zadovoljan zaposlenik ujedno i produktivniji, uvjerila se agencija u kojoj trenutačno radi 45 osoba. I pritom zabilježila veći profit, rekla je izvršna direktorica Dina Dretvić.
“Na sreću našu da smo zadržali taj rast što nas sigurno veseli jer pokazuje da se može raditi 4 dana, zarađivati isto, ako ne i više”. Plaće su pritom ostale iste. “Plaće nismo dirali tako da su svi plaćeni za tih 5 dana iako radimo 4”, ističe Dretvić.
U eksperiment je krenula i Njemačka. Na šest mjeseci četverodnevni radni tjedan uveden je u 40-ak tvrtki. Radnici će raditi kraće, a dobivati istu plaću. Da bi taj primjer trebala slijediti i Hrvatska, smatra sindikalist Krešimir Sever. “Doista se čini da je vrijeme više nego zrelo da mi radni tjedan smanjujemo za puno radno vrijeme na satnicu koja će biti niža od 40 sati. Dobro za radnike, dobro za poslodavce, dobro i za državu”, kaže Sever.
Ideju pozdravlja i HUP
Ideju pozdravljaju i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. “Mi zapravo uvijek podržavamo poduzetničke slobode i svi oni koji si tako nešto mogu priuštiti mislim da je ta praksa dobrodošla u budućnosti”, rekao je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.
Trenutačno je takvih poslodavaca, ističu, zanemarivo malen broj, a Njemačka si ovaj eksperiment može priuštiti jer ima visoku razinu produktivnosti. “Njemačka u nizu sektora ima dva do tri puta čak veću produktivnost u odnosu na sektore u Hrvatskoj i oni si zahvaljujući primjeni visokih tehnologija, što je područje u kojem mi kaskamo, tako nešto može i priuštiti”, ističe Stojić.
U Hrvatskoj je radnicima, pa tako i državnim službenicima, omogućeno da pojedine dane rade od kuće, a po novom, odsutni s posla možete biti i zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga. Iz Ministarstva rada odgovaraju kako nije protuzakonito da poslodavac odredi puno radno vrijeme od 32 sata na tjedan.
Petra, koja tako već radi, poručuje: “Da se stvarno može i hoće i sugeriramo da koga zanima uvijek mogu pitati nas kako smo to uspjeli”. A takvim tvrtkama koje pružaju bolje radne uvjete, neće biti problem pronaći i zadržati kvalitetne radnike.
