Je li hrvatski turizam ugrožen? Evo odgovora!

more brela
more/ilustracija
Podjeli

Svake godine isti naslovi se ponovno pojavljuju – broj turista je u padu, cijene su previsoke, Hrvatska gubi konkurentnost…

No, svake godine brojke ih demantiraju. Ono što se dogodilo u svibnju nije bio pad zbog kojeg bi se trebalo brinuti, već rezultat ovogodišnjeg kalendara praznika. Isti obrazac ponovio se prošli mjesec i mjesec prije toga. Kontekst je važan, a hrvatski turizam se razvija, a ne posustaje, pišu analitičari Intercapitala, prenosi SEEbiz.

U svibnju je zabilježeno ukupno 1,58 milijuna dolazaka stranih turista, što predstavlja pad od 8% u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj noćenja stranih turista dosegao 5,76 milijuna, što je pad od 17% u odnosu na prethodnu godinu.

S druge strane, broj dolazaka domaćih turista iznosio je 342 tisuće, što je porast od 17% u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj noćenja domaćih turista iznosio 850 tisuća, što je porast od 19% u odnosu na prethodnu godinu.

Kao rezultat toga, ukupan broj dolazaka turista iznosio je 1,92 milijuna, što je pad od 5% u odnosu na prethodnu godinu, dok je ukupan broj noćenja dosegao 6,61 milijun, što je pad od 13%.

To se prevodi u prosječan boravak po osobi od 3,44 dana, što je pad od 9,3% u odnosu na prethodnu godinu. Štoviše, dolasci u godini dosegnuli su 4,18 milijuna, ostajući relativno nepromijenjeni, dok je noćenja u godini iznosilo ukupno 13 milijuna, što odražava pad od 6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Na prvi pogled, ovo se može činiti kao pesimistična najava vrhunca sezone, kako mediji svake godine obično proglašavaju, ali stvarnost je donekle drugačija. Slično kao u ožujku i travnju, kalendar praznika ima značajan utjecaj na turističku dinamiku. Ove godine, Duhovi padaju u lipnju, a ne u svibnju. Kao što je bio slučaj i prošle godine. Tijekom tog razdoblja, njemačke škole su na odmoru, što tradicionalno znači porast dolazaka njemačkih turista.

Ova se promjena ogleda u činjenici da su dolasci i noćenja njemačkih turista pali za 40-50% u odnosu na prethodnu godinu u maju. Slično tome, dolasci i noćenja također su bili manji u ožujku u usporedbi s prethodnom godinom zbog kasnog Uskrsa, ali u travnju su i dolasci i noćenja turista u godini porasli za 4% u odnosu na prethodnu godinu. Stoga možemo razumno očekivati da će se u srpnju ovi brojevi normalizirati i vjerojatno premašiti prošlogodišnje.

Međutim, samo brojanje turista nije jedina metrika kojom bismo trebali procijeniti turističku (pred)sezonu. Stalno se žalimo na visok udio privatnog smještaja i neodrživi broj turista – a ipak, kada se trend počne mijenjati u željenom smjeru, to se prikazuje kao velika kriza. Nije.

Hrvatski turistički sektor već prolazi kroz postupnu tranziciju prema privlačenju bogatije klijentele, nudeći im iskustva više vrijednosti. To prirodno dovodi do stagnacije ili čak umjerenosti broja turista (što je očekivano i poželjno u kontekstu održivosti) i viših prosječnih cijena.

Neki glasovi i dalje žude da Hrvatska bude jeftina destinacija za masovno tržište, uspoređujući je s Albanijom, Crnom Gorom ili Turskom, zaboravljajući da masovni turizam jest i treba ostati prijelazna faza. Vjerojatnije je da se ti ljudi ne trude dubinski analizirati podatke, već umjesto toga guraju senzacionalističke narative kako bi izazvali frustraciju javnosti zbog cijene sladoleda, navodi se u analizi.

Još jedno važno razmatranje je raščlamba turističkih noćenja prema vrsti smještaja. U maju su hoteli činili 39% ukupnog smještaja (u odnosu na 34% u svibnju 2024.). Privatni smještaj predstavljao je 23% (u odnosu na 25%), dok su kampovi činili 19% (u odnosu na 23%). To je pozitivan trend, ako se uzme u obzir da su hotelska noćenja povoljnija za dugoročnu održivost hrvatskog turizma u usporedbi s prekomjernim udjelom privatnog smještaja. Međutim, ovu promjenu treba kontekstualizirati i unutar utjecaja kalendara praznika – baš kao i ukupni dolasci i noćenja.

Ukratko, s novim ulaganjima u hrvatski turizam očekuje se da će prosječne cijene nastaviti rasti (što bi i trebale), stopa rasta turističkih dolazaka trebala bi se usporiti ili stabilizirati (osobito tijekom ljetnih mjeseci), a Hrvatska bi se trebala nastaviti kretati prema svom cilju da postane cjelogodišnja turistička destinacija.

Dakle, međugodišnji ili mjesečni padovi izvučeni iz konteksta imaju malo veze s bilo kakvim stvarnim padom hrvatskog turizma, prekomjernim cijenama ili gubitkom konkurentnosti – suprotno uvriježenim narativima koji se iz godine u godinu pojavljuju. Na kraju krajeva, oni operateri koji podižu cijene bez proporcionalnog povećanja kvalitete usluge neće prosperirati. Jednostavno je tako, zaključuje se u analizi.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

OTVOREN NATJEČAJ: Počinje utrka za 260 mjesta u najboljem studentskom centru u državi

Od ponedjeljak, 15. lipnja, otvoren je natječaj za prijem studenata starijih studijskih godina u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Pravo na apliciranje imaju...

Hrvatska ide u reviziju državljanstava osoba koje žive u BIH?

Dan prije objave rezolucije o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, koju priprema Domovinski pokret (DP), procurili su detalji njezina sadržaja, a jedna od...

Poginuo motociklist iz Mostara

Motociklist M.P. (27) iz Mostara poginuo je jučer, u subotu, 13. lipnja 2026. godine, u prometnoj nesreći na području Trebinja, potvrdile su “Nezavisne...

Milas, Filipović, Kordić posjetili Studentski centar Sveučilišta u Mostaru: Cilj je još viši standard za studente

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darjana Filipović, gradonačelnik Mostara Mario...

VELIKO PRIZNANJE: Stočanin do sada najbolje ocijenjeni igrač Svjetskog prvenstva

Trojica igraća BIH su među najbolje ocijenjenim igračima Svjetskog prvenstva do sada, prema svjetskom sportskom portalu WhoScored. Portal, specijaliziran za detaljne nogometne analize...

Slični članci

Graditeljski pothvat u Hercegovini: Pogledajte plan za 6 tunela kroz planinu iznad Mostara

Brdsko-planinski masiv Podveležja i Veleža istočno od gradskog središta Mostara, prema svemu...

Od Palestine do Mostara: Kako je šesnaestočlana palestinska obitelj pronašla novi dom u Salakovcu

Već više od dvije godine Samira i njezina šesnaestočlana obitelj žive daleko...

Zelenskij: Ukrajina praktički ima ‘drugu najveću vojsku u NATO-u’

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij opisao je oružane snage svoje zemlje kao praktički...

Dvije djevojčice (9 i 11) se utopile u Jadranu

U Albaniji se dogodila teška tragedija na plaži Tale, u blizini mjesta...